'Kada je riječ o internetu i društvenim mrežama, potreban je oprez, posebno prilikom bilo kakve upotrebe vlastitih osobnih podataka u online svijetu. Internet je servis koji nam uvelike olakšava svakodnevni život i koji nam na prvi pogled nudi mnoštvo prednosti. Međutim treba biti svjestan i one druge strane interneta i njegovih potencijalnih opasnosti', objašnjavaju iz Agencije za zaštitu osobnih podataka.

Dodaju da se zaštita osobnih podataka ističe kao jedan od najvažnijih elemenata svakodnevnog života građana, posebno kada se uzme u obzir sve veći i nezaustavljiv razvoj suvremenih tehnologija.

Kako bi se građani osvijestili o opasnostima zloupotrebe osobnih podataka, pogotovo putem interneta, već 15 godina 28. siječnja obilježava se Europski dan zaštite osobnih podataka s ciljem upoznavanja europskih građana s njihovim pravima i obvezama na polju zaštite osobnih podataka kako bi mogli steći saznanja o ovom ljudskom pravu koje se, iako manje poznato, oduvijek nalazilo u svakodnevnom životu te koje ima izravan dodir s većinom svakodnevnih radnji.

Zaštita osobnih podataka uređena je Konvencijom Vijeća Europe o zaštiti osoba te Općom uredbom o zaštiti podataka (GDPR) koja se u Hrvatskoj primjenjuje od svibnja 2018. godine.

Povodom Europskog dana zaštite osobnih podataka složili smo kratku anketu u kojoj vas pitamo kakva su vaša iskustva na internetu i društvenim mrežama kada su u pitanju osobni podaci.

Za kršenje Opće uredbe o zaštiti podataka prekršitelju se može privremeno ili konačno ograničavati te zabraniti obrada podataka, narediti suspenzija protoka podataka primatelju u trećoj zemlji ili međunarodnoj organizaciji te izreći upravna novčana kazna koja se kreće u iznosu do 20.000.000 eura ili u slučaju poduzetnika do četiri posto ukupnog godišnjeg prometa na svjetskoj razini za prethodnu financijsku godinu, ovisno o tome što je veće.

Agencija je, kako navode, od svibnja 2018. do siječnja 2020. unutar postupanja iz svoje nadležnosti izrekla 97 korektivnih mjera koje su se u najvećem dijelu odnosile na nalaganje ostvarivanja prava ispitanika, poduzimanje odgovarajućih mjera zaštite, brisanje i uklanjanje osobnih podataka te zabranu daljnje obrade osobnih podataka bez odgovarajuće pravne osnove.

Prekršitelji se ne mogu žaliti protiv rješenja Agencije, ali tužbom mogu pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom. Tako je lani pokrenut 41 spor protiv rješenja Agencije, a 2018. godine ukupno njih 26, navode.

U Hrvatskoj se uz Opću uredbu o zaštiti podataka (GDPR) primjenjuje Zakon o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka te niz drugih zakona i propisa, uključujući Ustav.

'Građani uvijek trebaju imati na umu to da, ako se putem interneta - e-maila, društvene mreže, određene web stranice i slično - od njih traži dostava bilo kakvih osobnih podataka, bilo da se radi o naizgled bezopasnom ispunjavanju obrazaca ili ako su stupili u kontakt s njima nepoznatom osobom koja traži određene osobne podatke, dobro trebaju razmisliti o tome tko i zašto traži njihove podatke te je li zahtjev za ispunjavanje primjerice obrazaca opravdan', savjetuju.

Svaka osoba koja smatra da joj je povrijeđeno pravo na zaštitu osobnih podataka i privatnosti može, kako ističu, podnijeti zahtjev za utvrđenje povrede prava zaštite osobnih podataka Agenciji za zaštitu osobnih podataka.

Za zaštitu djece, kao najranjivije skupine, Agencija savjetuje roditeljima da razgovaraju sa svojom djecom, da im na njima prihvatljiv način pokušaju objasniti kako trebaju postupati sa svojim osobnim podacima i da im na primjeren način ukažu na određene opasnosti koje vrebaju primjerice prilikom korištenja interneta, a posebice društvenih mreža.

Također, roditeljima se savjetuje da ne objavljuju osobne podatke svoje djece, kao što su fotografije na društvenim mrežama i web stranicama, upravo zbog njihove široke dostupnosti i nemogućnosti kontroliranja prijenosa tako objavljenog sadržaja.