Je li na lokalnim izborima važno to da kandidat za, primjerice, gradonačelnika Zagreba bude rođeni Zagrepčanin i znači li to da će ta osoba bolje upravljati gradom ako joj u rodnom listu piše da je rođena u tom gradu? Pitanja su to koja su se i ovaj put pojavila u pretkampanji i s kojima su se neki od kandidata već susreli. Koliko je to doista važno biračima, pitali smo i sociologa i profesora na Odjelu za sociologiju Sveučilišta u Zadru Svena Marcelića
'Možda će u ovom trenutku ljudi reći ‘konačno ćemo imati kandidata iz Hercegovačke, a ne iz Hercegovine', rečenica je koju je ovaj vikend izgovorio SDP-ov kandidat za gradonačelnika Joško Klisović. Iako je Klisović, kako sam kaže, dao izjavu kroz šalu govoreći i o multikulturalnosti Zagreba, nakon afere koju je izazvala Mirela Holy izjavom o 'dotepencima' nekima Klisovićeva šala nije dobro sjela.
Pitanje trebaju li kandidati na lokalnim izborima biti rođeni u sredini u kojoj se kandidiraju nije novo. Milanu Bandiću gotovo stalno se spočitava to da nije rođeni 'Zagrepčanec', a slične primjedbe, da nije rođena Riječanka, dobiva i Katarina Peović, kandidatkinja Radničke fronte za gradonačelnicu Rijeke, ali i HDZ-ov kandidat za gradonačelnika Zagreba Davor Filipović, rođen u Sarajevu.
Je li građanima i društvu zbilja važno to da je kandidat rođen u sredini u kojoj izlazi na lokalne izbore, upitali smo i sociologa i profesora na Odjelu za sociologiju Sveučilišta u Zadru Svena Marcelića.
'Često se događa ta distinkcija između onih koji su rođeni ili nisu u tom gradu ili općini, ali kad pogledate, to nije neuobičajeno. U Parizu su imali zadnjih nekoliko gradonačelnika zaredom, pa i aktualnu gradonačelnicu, koji su rođeni ne samo izvan Pariza, nego i izvan zemlje i kontinenta (op.a., aktualna gradonačelnica Anne Hidalgo rođena je u Španjolskoj dok je njen prethodnik Bertrand Delanoë rođen u Tunisu). Bivši gradonačelnik Londona Boris Johnson rođen je u New Yorku, a aktualni gradonačelnik Sadiq Khan porijeklom je Pakistanac. To što netko nije rođen u tom gradu ne bi trebalo stvarati nikakve probleme. Važno je da živi negdje, sudjeluje u zajednici, plaća poreze, a odakle je, to je potpuno nebitno. U krajnjoj liniji, odlika gradova je da privlače ljude, tako da je prigovor da netko nije rođen u tom gradu prilično glup. Osim toga, Zagreb ne bi bio to što jest da nije bilo useljavanja u njega', kaže za tportal Marcelić.
'Što se tiče percepcije da bi netko trebao biti baš iz tog kraja da bi bio dobar gradonačelnik, to je s jedne strane refleks zemlje koja je do prije manje od sto godina bila dominantno ruralna, pa je onda iznimno bitno odakle si. To je ta neka ideja mobilnosti koja se poima kao štetna, a ne korisna, odnosno da netko zagađuje naš prostor, a ne da ga obogaćuje. Pa i priča o dotepencima nastala je kada se Zagreb počeo razvijati industrijski i doseljavanjem', kaže Marcelić.
Slično je i u Rijeci, iz koje zamjerke na mjesto rođenja dolaze Katarini Peović. 'S time da se i u Rijeci može postaviti pitanje tko su pravi Riječani s obzirom na to koliko se Talijana odselilo i koliko se ljudi doselilo', kaže Marcelić.
Duže prebivalište u mjestu kandidiranja više nije uvjet
Prema Zakonu o lokalnim izborima, do kraja prošle godine kandidati na lokalnim izborima morali su imati prijavljeno prebivalište u gradu ili općini u kojoj se kandidiraju, i to najmanje šest mjeseci prije raspisivanja izbora. No ta odredba ipak je promijenjena prošle godine izmjenama zakona, koje su u oporbi nazvali tzv. lex Vanđelić. Naime po novom će biti dovoljno to da kandidati na dan raspisivanja izbora imaju prijavljeno prebivalište, a nagađalo se da se išlo u takve izmjene zbog spekulacija da tadašnji mogući HDZ-ov kandidat za gradonačelnika Zagreba Damir Vanđelić ima prijavljeno prebivalište u Rovinju, a ne u Zagrebu.
Stara odredba o šest mjeseci stvorila je, podsjetimo, probleme na prošlim lokalnim izborima kandidatkinji Mosta Ivani Ninčević-Lesandrić. Ona je trebala biti kandidatkinja za gradonačelnicu Splita, no utvrdilo se da nije na vrijeme prijavila prebivalište u tom gradu, pa su u Mostu smislili da bude kandidatkinja za županicu. No na kraju se i od toga odustalo, a kandidat za splitsko-dalmatinskog župana bio je Miro Bulj.
'Imamo zemlju koja je ključno određena doseljavanjem, barem što se tiče gradova. Imate i primjer Zadra, iz kojeg se ja javljam, a u kojem je nakon Drugog svjetskog rata živjelo nekoliko tisuća ljudi dok ih danas ima 70 tisuća. U Rijeci je bilo nekoliko desetaka tisuća Talijana i gotovo su svi nestali, a oni su sigurno bili bitni za ono što Rijeka jest ili nije. Tako da su te priče o mjestu rođenja u gradovima koji su određeni doseljavanjem totalno deplasirane, a ja bih rekao i antiurbane', poručuje Marcelić, dodavši da takve izjave mogu u neku ruku biti i šovinističke.
U slučaju Zagreba pokazuje se da činjenica da čelni čovjek nije rođen u metropoli ne stvara problem ljudima. Bandić, na kraju svega, upravlja Zagrebom već 20 godina, a rođen je u Hercegovini. Pa i legendarni zagrebački gradonačelnik Većeslav Holjevac nije rođen u Zagrebu, već u Karlovcu.
'Nije problem Bandića to što je Hercegovac, nego to što je klijentelistički umrežen s hrpom ljudi, od kojih dobar dio uopće nisu Hercegovci. Grad Zagreb je, kada pogledate njegovu demografsku strukturu, presudno određen doseljavanjem. I napadati nekoga jer nije rođen u njemu prije svega je glupo. Bilo koji kandidat za gradonačelnika koji izjavljuje tako nešto mora biti svjestan toga da su dvije trećine ili više građana Zagreba druga ili treća generacija onih rođenih izvan Zagreba. Na kraju krajeva, bilo je puno Hercegovaca koji su obogatili život Zagreba. I Slavonaca i Dalmatinaca i Istrijana itd.', kaže Marcelić.