A kandidata za njegovog nasljednika ima napretek, najviše dosad - čak petnaestak. Tu su ozbiljni igrači, zatim oni koji ističu svoje ime samo kako bi privukli glasove listi za Gradsko vijeće, a tradicionalno ima i egzibicionista. U samom Gradskom vijeću - koje je dosad brojalo 35 članova, čiji je broj 'reformom' smanjen na 31 - bit će ogromna gužva i pretpostavlja se da će biti vrlo teško sklopiti većinu bez najmanje tri koalicijska partnera. Tako barem sugeriraju dosad objavljene ankete, u kojima se četiri kandidata nalaze unutar statističke greške i po kojima bi svatko od njih realno mogao proći u drugi krug.

Kandidat HDZ-a je Vice Mihanović, inače ravnatelj Lučke uprave, koji vodi kampanju uglavnom na društvenim mrežama i u šetnjama splitskim kvartovima. Pred medijima se uživo ne pojavljuje još otkako je teško opterećen sumnjama u plagiranje svog doktorata stečenog prije nekoliko godina na Ekonomskom fakultetu u Osijeku. Slogan kampanje mu je 'Konkretno'.

U dosadašnjim predizbornim anketama Mihanović je u vrlo sitnom vodstvu, ali s potporom od tek 17 posto, što je poprilično neuobičajeno za HDZ. Po istim anketama u drugom krugu gubi izbore od bilo kojeg drugog kandidata osim Željka Keruma.

Sam Kerum (HGS) puše mu za vratom, premda je gotovo javna tajna to da njegova ambicija zapravo nije biti gradonačelnik, nego osvojiti dovoljan broj ruku u Gradskom vijeću i Županijskoj skupštini kako bi predstavljao potencijalnog koalicijskog partnera HDZ-u. Na razini županije to mu uspijeva već dvanaest godina te je ondje u skladnom braku s Antom Sanaderom dok je u samom gradu vječito negdje pri vlasti. U protekle četiri godine s HDZ-om je imao koalicijski sporazum koji mu garantira 40 posto svih pozicija, fotelja i utjecaja, no suradnja je vidljivo zapinjala. Gradonačelnik Krstulović Opara prošlog tjedna otvoreno je izjavio da 'nikada više ne bi išao s Kerumom'.

Bivši uspješan poduzetnik vodi kampanju uglavnom prostački, vrijeđajući političke protivnike i novinare, a istovremeno štedi HDZ i SDP kao dvije 'velike' stranke s kojima se uvijek može dogovoriti.

Krug imena s realnom mogućnosti ulaska u drugi krug zatvaraju Ivica Puljak (Centar) i nezavisna Branka Ramljak; bilo tko od njih nadmoćno bi pobijedio i Mihanovića i Keruma.

Puljak je sveučilišni profesor i suprug saborske zastupnice Marijane Puljak. Izrazito ambiciozan bračni par prošle godine razišao se s većinom članova svoje dotadašnje stranke Pametno, uz optužbe da su prisvojili golem novac zarađen političkim djelovanjem na lokalnoj i nacionalnoj razini, no vrlo intenzivno vodi kampanju i to mu očigledno donosi dobar rezultat. Dodatni poticaj dobio je kada je privukao aktivista Bojana Ivoševića, koji je odustao od kandidature razočaran lošim postotcima u prvim istraživanjima i pristao na kompromise - poput eventualne buduće koalicije sa SDP-om, koju je dotad tvrdo odbijao.

Branka Ramljak prva je istaknula svoju kandidaturu, još koncem prošle godine, kada je objavila 'oglas' kojim traži buduće suradnike. Njih upravo ovih dana predstavlja i radi se mahom o etabliranim stručnjacima, no pravi zamah dobila je kada je iza nje stao najveći dalmatinski poduzetnik Tomislav Mamić, vlasnik trgovačkog lanca Tommy. I načelno i financijski, a bogme i kadrovski: dogovoreno je da njih dvoje imaju po jednog kandidata za zamjenika gradonačelnika i podjednak broj kandidata na listi za Gradsko vijeće.

Ramljak je u javnosti poznata kao bivša predsjednica Nadzornog odbora Hajduka, ali i državna tajnica bivšoj ministrici znanosti Blaženki Divjak te kratkotrajna Vladina povjerenica za Split prije četiri godine, u jednom od perioda kada je grad bio obezglavljen. Politički protivnici sugeriraju da se zapravo radi o 'rezervnoj igračici HDZ-a', što ona odbija i izjašnjava se da je spremna koalirati sa svima osim sa Željkom Kerumom.

U gornjem domu, barem sudeći po anketama, nalazi se još gradski vijećnik Jakov Prkić, jedan od bivših članova stranke Pametno koji se razdvojio od bračnog para Puljak. Osim nove stranke 'Pametno za Split i Dalmaciju', njegovu kandidaturu podržavaju aktivisti okupljeni u stranci Možemo, kao i Nova ljevica, a kampanju vode predstavljajući ideje za rješavanje prometnih problema i ozelenjivanje grada. Tu je još i Ante Franić iz SDP-a, 38-godišnjak koji se učlanio u stranku tek 2016. godine i prihvatio se kandidature kada to nitko drugi nije htio. Nastupa energično i gotovo agresivno, a uspjehom bi mogao smatrati više od jednog ili dva vijećnika i konačno distanciranje od teškog naslijeđa koje je SDP-u ostavio Ivo Baldasar.

Na samo Gradsko vijeće, uz kandidaturu za gradonačelnika, puca još niz kandidata: tu je Ivica Grković iz Mosta, potom Zdeslav Benzon iz HSLS-a, zatim Nansi Ivanišević - ministrica prosvjete iz davnih devedesetih koja se odmetnula od HDZ-a i prišla Domovinskom pokretu - a ima i pothvata koji se u startu čine uzaludnim, poput kandidature Marija Popovića iz Ujedinjene desnice, Ivice Duje Ančića iz Stranke hrvatskih branitelja te pjevača Siniše Vuce, kao očajničkog poteza HSS-a u pokušaju oživljavanja stranke koja je klinički mrtva u Splitu i Dalmaciji. HNS je pak ostao bez kandidata za gradonačelnika jer je Darije Duje Jakaša odustao od kandidature, navodno iz osobnih razloga, a njihovu bi listu trebala voditi arhitektica Zdenka Šarolić. Ujedinjena desnica, koju čine HSP I Hrvatski suverenisti, kao kandidata za gradonačelnika gradonačelnika istaknula je glavnoga tajnika HSP-a Maria Popovića.

Svi oni, dakako, tek trebaju prikupiti potrebnih 1300 potpisa za sam izlazak na izbore, a uz uobičajen odaziv prag za ulazak u Gradsko vijeće kreće se između 3,5 i četiri tisuće glasova.

Tko god bude izabran za gradonačelnika, izvjesno će imati golem problem sa sastavljanjem većine.