Zoran Restović, predsjedniku Udruge antifašističkih boraca Šibensko-kninske županije htio je usred promocije pročitati imena Šibenčana pogubljenih u Jasenovcu.

Šibenski antifašisti odlučili su se na ovu akciju zgroženi činjenicom da Igor Vukić u svojoj knjizi relativizira ustaške logore u Jasenovcu i to masovno stratište opisuje kao mjesto ugodno za život, u koji su logoraši skoro pa odlazili na godišnji odmor, piše portal sibenik.in.

'Dopustite mi da pročitam imena Šibenčana pogubljenih u Jasenovcu', odjednom se iz drugog reda gledališta digao Restović. Nakon toga nastala je dvominutna prepirka i naglašavanje nakon čega su antifašisti napustili.

Na Facebook profilu ove knjižnice prije nekoliko je dana objavljeno očitovanje nakon medijskih upita. 

'Predstavljanje u Knjižnici ne doživljavamo kao reklamu ili promidžbu knjige: ona će tu imati svoju publiku, koju inače ima kao čitatelje. Knjižnice nisu, ne žele, niti bi trebale biti cenzori, kao javne ustanove otvorene su za različita događanja: tribine, predavanja, promocije knjiga itd., na kojima se obično iznose različiti svjetonazorski, ideološki, politički, vjerski stavovi i uvjerenja. Uostalom, ta se knjiga nalazi u fondu mnogih hrvatskih narodnih knjižnica, u fondu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, pa tako i u fondu naše, što znači da je dostupna korisnicima, koji je posuđuju.

Što bi onda cenzura koju predlažete trebala značiti: da knjigu uopće nismo smjeli nabaviti, da je ne dajemo na posudbu, da upozorimo korisnike na to kakvu građu posuđuju, da je bacimo u smeće ili spalimo? Što bi onda bilo s drugim naslovima zbog kojih nam neki znaju prigovarati, npr. s knjigama na srpskom jeziku ili na ćirilici ili s Hitlerovom Mein Kampf, za koju su nam prvo prigovarali što smo je nabavili, a sad prigovaraju da nemamo dovoljno primjeraka? Ne osjećamo se dužnim opravdavati za tuđe tekstove, ili stavove, za prozivanje za promidžbu desničarskih uvjerenja, kao i onih suprotnih, kao što su naprimjer radionice ili predavanja o jogi, koja je za neke dio tuđega, nama gotovo neprijateljskog pogleda na svijet, jer se ne uklapa u 'našu katoličku tradiciju'.

Koliko su zainteresirani branitelji takvih sloboda pokazuje i to da je u Noći hrvatskog filma u Knjižnici na projekciji filma o devastaciji spomenika iz razdoblja Drugog svjetskog rata, za koji smo također dobili prigovor, da ga ne bi trebalo prikazati u prostoru Knjižnice, bilo troje ljudi! Na koncu, Knjižnica ne namjerava stvarati nikakav indeks zabranjenih knjiga, niti podobnih, niti nepoćudnih. O tome koju će knjigu uzeti u ruku neka svatko odluči prema svom interesu, ili savjesti',