Argentinska predsjednica Cristina Fernandez uputila je u ponedjeljak u kongres prijedlog zakona kojim bi država dobila većinski udjel u naftnoj kompaniji YPF, najvećoj argentinkoj kompaniji, i to preuzimanjem kontrole nad 51 posto dionica. Repsolov udjel u kompaniji sada iznosi 57,4 posto. YPF je bitan za argentinsku energetsku budućnost, osobito nakon nedavnih pronalazaka velikih rezervi nafte i plina.

Argentinske vlasti tvrde da YPF nije dovoljno investirao u naftni sektor i povećavao proizvodnju. Očekuje se da će Argentina ove godine uvesti prirodni i tekući plin u vrijednosti 10 milijardi dolara radi rješavanja energetske krize.

Predsjednik Uprave Repsola Antonio Brufau rekao je u utorak novinarima da će kompanija pokrenuti pravnu bitku protiv tog plana, te je optužio argentinsku vladu da tim potezom pokušava smiriti rastuće nezadovoljstvo u zemlji.

Španjolska vlada dala je potporu Repsolu, snažno se usprotivivši planu nacionalizacije, te upozorila da bi to Argentinu moglo izopćiti iz međunarodne zajednice. Španjolska je najveći strani ulagač u Argentinu, ispred SAD-a. Repsol će kao naknadu za svoj udjel u YPF-u tražiti 10,5 milijardi dolara, jer cijela kompanija vrijedi 18,3 milijardi.

Argentinska predsjednica Fernandez već je zaprepastila investitore 2008. godine, kada je nacionalizirala privatne mirovinske fondove u jeku globalne financijske krize. Također je nacionalizirala zrakoplovnog prijevoznika Aerolineas Argentinas.

Europska komisija (EK) otkazala je sastanak s argentinskim dužnosnicima, nakon što su objavljeni planovi o nacionalizaciji. Glasnogovornica EK, Pia Ahrenkilde Hansen kazala je da je odgođen sastanak koji se trebao održati u četvrtak i petak vezano za bilateralnu trgovinu i gospodarski ugovor između EU-a i Argentine.

Predsjednik EK Jose Manuel Barroso ranije je izjavio da je 'ozbiljno razočaran' odlukom Argentine o nacionalizaciji YPF-a. Ahrenkilde Hansen također je upozorila da to 'stvara nesigurnost koja ne pomaže zajedničkim gospodarskim odnosima i gospodarstvu u cjelini'.