Obraćajući se u nedjelju zastupnicima Kongresa, predsjednica Argentine je rekla da je Alberto Nisman pisao blagonaklono o njenim govorima u UN-u, usmjerenim na ostvarivanje pravde u slučaju bombaškog napada na židovski kulturni centar u Buenos Airesu, u kojem je 1994. poginulo 85 ljudi.

Predsjednica Fernandez de Kirchner je rekla da je to u suprotnosti s njegovim optužbama da je ona s drugim funkcionerima prikrivala 'iranski trag' u istrazi.

'Kojem Nismanu se prikloniti', upitala je ona, kako prenosi AP.

Argentinska predsjednica ranije je rekla da je Nisman dobio lažnu informaciju od jednog od agenata specijalne službe, koji je želio diskreditirati njezinu vladu, i da ne namjerava napustiti funkciju do izbora zakazanih za 25. listopada.

AFP je izvijestio da se desetine tisuća pristaša predsjednice okupilo u nedjelju ispred Kongresa, nekoliko dana nakon što je federalni sudac odbio pokrenuti sudski postupak protiv nje i poslije prošlomjesečnih masovnih okupljanja održanih u znak sjećanja na Nismana.

Ovaj posebni državni tužitelj pronađen je 18. siječnja mrtav u svom stanu u Buenos Airesu. Nismana je prije deset godina za specijalnog državnog tužitelja postavio pokojni suprug Fernandesove, tadašnji predsjednik Argentine Nestor Kirchner, da provede istragu o atentatu na židovsku zajednicu Amia u glavnom gradu Argentine. Tada je u eksploziji bombe 1994. ubijeno 85 i ranjeno oko 300 ljudi.
Argentina i Iran su 2013. postigli dogovor o istrazi tog napada, koji je i dalje neriješen.

Šamaranje Izraela i Argentine

Iste godine je Nisman objavio optužnicu u kojoj za napad optužuje Iran i vojno krilo libanonske ekstremističke organizacije Hezbolah, ali je službeni Teheran odbacio bilo kakvu odgovornost. Nisman je optužio argentinsku predsjednicu i nekoliko visokih argentinskih dužnosnika da su pristali na to da najmanje dva bivša iranska dužnosnika ne budu optužena za napad iz 1994. On je čak zatražio da sud pozove na ispitivanje predsjednicu i druge, uključujući argentinskog ministra vanjskih poslova Hectora Timermana.

'Predsjednica i njen šef diplomacije donijeli su kaznenu odluku fabriciranja nevinost Irana kako bi zadovoljili komercijalne, političke i geopolitičke interese Argentine', govorio je Nisman. Vlasti su te tvrdnje okarakterizirale kao smiješne.

Izrael je apelirao na argentinske vlasti da nastave tamo gdje je tužitelja Nismana zaustavila smrt, nakon što je optužio predsjednicu Argentine za prikrivanje dokaza u slučaju najsmrtonosnijeg terorističkog napada u toj zemlji iz 1994. godine.

Također su istaknuli da je Nisman bio hrabar i cijenjen pravnik koji se neumorno borio za pravdu i radio s velikom odlučnošću da otkrije identitet onih koji su izveli teroristički napad i njihovih nalogodavaca.

'Država Izrael izražava nadu da će argentinske vlasti nastaviti aktivnosti Nismana i učiniti svaki mogući napor da pravda bude zadovoljena prema odgovornima za terorističke napade u Argentini', poručili su iz izraelskog ministarstva vanjskih poslova.

Argentinski sudovi su optužili Iran da je sponzorirao napad na centar židovske zajednice u Buenos Airesu, što je ta zemlja porekla. Godine 2007. argentinske vlasti raspisale su Interpolovu tjeralicu za pet Iranaca i jednog Libanonca zbog bombaškog napada. U sličnom napadu na izraelsko veleposlanstvo u argentinskoj prijestolnici dvije godine prije toga ubijeno je 29 ljudi.

'Zašto Izrael traži pravdu za AMIA – španjolski akronim za židovski centar – a ne traži isto za dizanje u zrak vlastite ambasade?' pita argentinska predsjednica.

Nejasno je, međutim, što ovime Fernandez sugerira. Naime, kako zamjećuju strani mediji, argentinska predsjednica često iznosi nejasne optužbe na račun drugih država za koje tvrdi da se upliću u odnose država Južne Amerike.

Naime, u siječnju 2014. godine bivši izraelski veleposlanik u Argentini Itzhak Aviran, kazao je Židovskoj izvještajnoj agenciji: 'Najveći krivci za napade nalaze se drugdje na svijetu i mi to znamo.' Njegovu izjavu ekspresno je demantirala izraelska vlada. Tada je Nisman poručio kako će pozvati Aviran da dade svoj iskaz.

U nedjelju je stoga Fernandez poručila da će službeno od Izraela zatražiti da pošalju Aviran svjedočiti u Argentinu kako bi 'Argentinci mogli barem dobiti imena urotnika' koji stoje iza napada 1992. i 1994. godine. Izraelska reakcija na ove prozivke tek se očekuje.

U Argentini se stalno pojavljuju nove teorije zavjere

U međuvremenu u Argentini vlada potpuna pomutnja: Argentinci su isfrustrirani svojom demokracijom, a društvo je podijeljeno. Dan nakon Nismanove smrti preko 20.000 ljudi demonstriralo je ispred predsjedničke palače u Buenos Airesu, tražeći da se rasvijetli njegova misteriozna smrt. Službeni izvještaj nakon autopsije unio je samo zabunu, a nije donio razjašnjenje. Po tom izvještaju Nisman je sam sebi pucao u glavu. Ali na njegovim prstima nije bilo tragova baruta, čime bi se dokazalo da je pištoljem izvršio samoubojstvo.

Za politologa Jorgea Ariasa, direktora think tank organizacije Polilat u Buenos Airesu, ovakva proturječja sastavni su dio argentinske svakodnevice. 'Ova situacija samo pokazuje da je u Argentini sve moguće', kaže on. 'Stalno se pojavljuju nove teorije zavjere, koje nailaze na veoma plodno tlo', rekao je za Deutsche Welle. Nismanova sudbina samo je jedna u nizu na dugoj listi nerazjašnjenih smrtnih slučajeva u Argentini.

Između 1990. i 2003. je u Argentini sedam osoba na visokim položajima pod misterioznim okolnostima izgubilo život. Među njima su Carlos Facundo Menem, sin bivšeg argentinskog predsjednika Carlosa Menema, koji je 1995. godine navodno poginuo u jednoj zrakoplovnoj nesreći, ali i njegova bivša ljubavnica Marta Meza, koja je navodno izvršila samoubojstvo tako što je, kako je priopćeno, progutala otrov za štakore.
I u slučaju Alberta Nismana argentinska vlada polazi od pretpostavke da se radi o samoubojstvu. Kolumnist Ricardo Roa, međutim, piše u listu 'Clarin' da je Nisman imao puno više razloga da živi, nego da se ubije. 'Nevjerojatno je da vlada govori o uroti i izvrće dokaze', zaključuje Roa.

Kriza vlasti i državnih institucija

Gledajući na Argentinu iz američke perspektive, može se reći da nije samo vlada predsjednice Cristine Kirchner zapala u tešku institucionalnu krizu, već i cijela zemlja. 'Nismanova smrt je simptom slabosti institucija u zemlji', rekao je predsjednik Instituta za američko-američki dijalog u Washingtonu Michael Shifter u intervjuu listu 'Clarin' i dodao: 'Ako se ne osigura neovisna istraga smrti posebnog državnog tužitelja, to bi moglo imati teške posljedice za argentinsku demokraciju.'

'Zemlja je podijeljena', pojašnjava za DW politolog Jorge Arias. 'Četvrtina se sastoji od fanatičnih pristaša vlade Cristine Kirchner, druga četvrtina od fanatičnih protivnika', ističe. Ova polarizacija je pridonijela teškoj krizi, koja je u Argentini zahvatila političke institucije i pravnu državu.

Predsjednica Kirchner više se ne smije kandidirati

Interes SAD-a za vođenjem istrage u slučaju napada na židovsku zajednicu u Buenos Airesu, bio je i ostao velik. Tako je Nisman, koji je imao dobre kontakte sa židovskom zajednicom u SAD-u, članove američkog Kongresa u srpnju 2013. trebao informirati o političkom utjecaju Irana na zemlje Latinske Amerike. Ali od Argentine nije dobio dozvolu za putovanje u Washington.
Za politologa Jorgea Ariasa postoji samo jedan izlaz iz aktualne političke krize. To su novi izbori, zakazani za 25. listopada. Tada se neće birati samo novi predsjednik, već i polovica zastupnika i senatora. 'Mogu se samo nadati da će demokracija u Argentini na izborima dobiti novi polet i da će u zemlji ponovo biti uspostavljene demokratske vrijednosti kao što su transparentnost, stabilnost i konsenzus', rekao je Arias i zaključio: 'Mi konačno moramo dostići demokratsku zrelost.'