Desetak milijuna kuna vrijedni radovi na Trgu žrtava fašizma predmet su novih prijepora između arhitektonske struke i gradske uprave, a nakon rušenja stabla magnolije jučer su reagirali i članovi Hrvatskog društva krajobraznih arhitekata koji smatraju da je dijalog sa stručnjacima ponovno namjerno izostao
Prije nešto više od mjesec dana, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić otvorio je radove na uređenju Trga žrtava fašizma. Uređenje mjesta zagrepčanima poznatijeg kao Džamija prva je od tri faze uređivanja, kako to prvi čovjek grada kaže, 'pješačkog centra izvrsnosti', koji će se protezati od Draškovićeve do Trga burze te Trga žrtava fašizma, Ulice kneza Višeslava i Krešimirova trga do Branimirove ulice.
No ovi desetak milijuna kuna vrijedni radovi, koji bi trebali potrajati još tri mjeseca, razljutili su brojne građane, ali i predstavnike struke, što i ne čudi previše s obzirom na to da su gore navedene informacije praktički jedine do kojih je javnost uspjela doći.
vezane vijesti
Naime, iz Gradske uprave i dalje nema podataka o točnom iznosu koji se planira potrošiti, konkretnim radovima, provedenim natječajima, a kako to u Zagrebu obično biva, niti je provedena bilo kakva javna rasprava prije početka radova.
>>> Arhitekti upozoravaju Bandića da je za preuređenje trgova nužan natječaj
U ponedjeljak se o svemu oglasilo i Hrvatsko društvo krajobraznih arhitekata, koje u svojem dopisu ističe kako je ovaj projekt još jedna intervencija u javnom prostoru kojoj se pristupa iz mraka, bez prethodne valorizacije zatečenih elemenata i cjelokupnog povijesnog razvoja te bez participacije građana i struke.
Građane je posebno naljutilo prošlotjedno rušenje stare magnolije, koja je tijekom godina postala karakteristika prostora ispred Umjetničkog paviljona. Autorica projekta Loredana Stunić, izjavila je 'kako projekt ima za cilj pokušati se vratiti povijesnoj matrici Ivana Meštrovića, kako je on to zamislio u startu kad je počeo projektirati Umjetnički paviljon i cijeli trg', a magnolija je, čini se, tu bila smetnja.
'Svako rješenje, arhitektonsko i krajobrazno, ima svoj projektni zadatak, svoja ograničenja i vanjske utjecaje, protiv kojih koji puta ne možemo. Ono što možemo jest reagirati na nedostatke i nepravilnosti, odazvati se nagonu da struka treba biti prva i da građani trebaju sudjelovati i biti obaviješteni o zahvatima u svom prostoru. Još jednom apeliramo na gradske vlasti da uključe krajobrazne arhitekte u planiranje i oblikovanje javnog prostora te da se raspisuju javni natječaji koji omogućuju njihovo sudjelovanje uz dobivanje kvalitetnih i transparentnih natječajnih rješenja.', stoji u dopisu HDKA.
Zanimljiva je i činjenica na koju je za Telegram upozorila konzervatorica Zrinka Paladino, naime, sljedeće godine Umjetnički paviljon slavi osamdeseti rođendan i samim time uskoro će iziskivati ulaganja znatnih sretstava u sanaciju narušenih dijelova konstrukcije i kamenih obloga. To su, piše Paladino, važni problemi koje zanemarujemo, dok se sredstva troše na krajnje nepotrebne i loše osmišljene projekte.
