Peter Wadhams, profesor na sveučilištu u Cambridgeu, predstavio je na konferenciji za novinare u Londonu zaključke analiza provedenih na temelju tisuća podataka prikupljenih u 73-dnevnoj misiji.

Dokazi topljenja arktičkog leda jedan su od najočitijih pokazatelja globalnog zatopljenja i trebali bi zvoniti na uzbunu stručnjacima koji će u se prosincu okupiti u Kopenhagenu na UN-ovu skupu o klimi.

'Ledeni pokrov potpuno će nestati ljeti za 20 do 30 godina, no jako će se stanjiti daleko prije. Za desetak godina, arktički ocean bit će more prohodno za plovidbu' tijekom ljeta, rekao je Wadhams.

Ekipa istraživača obišla je 450 kilometara tog područja i mjerila debljinu leda te dobivene podatke usporedila s onima iz 2007., prenose agencije Reuters i AFP. Prosječna debljina leda iznosila je 1,8 metara, odnosno na vrhovima 4,8 metara, ustanovili su istraživači.

'Debljina od 1,8 metara karakteristična je za led koji se formira tijekom godine i osjetljiviji je ljeti', rekao je Wahdmas te naglasio da je to 'konkretni primjer klimatskog zagrijavanja'. Topljenje leda izazvat će porast razine oceana, atmosferske promjene i promjene morskih struja, a ugrozit će polarne medvjede i tuljane.

Martin Sommerkorn iz Svjetskog fonda za prirodu (WWF), upozorio je da će taj proces osloboditi i velike količine plina s učinkom staklenika, koji si se smatraju odgovornima za globalno zatopljenje.

Sommerskorn je objasnio da arktički permafrost (trajno zamrznuto tlo) sadrži dva puta više CO2 nego što je ima u atmosferi. Zamrznuto podmorje Arktika sadrži veće količine CO2 nego što ih ima u ležištima ugljena, nafte i plina na planetu, rečeno je.