Parižanima je prošli četvrtak bio najtopliji dan u povijesti, a termometar u francuskoj prijestolnici dosegnuo je 42,6 stupnjeva Celzija. Stanovnici su se hladili u fontani Trocadéro preko puta Eiffelova tornja, a biciklisti na Tour de Franceu stavljali su ledene prsluke na sebe. Rekordne temperature iznad 40 Celzijevih stupnjeva zabilježene su i u Belgiji i Nizozemskoj, piše Business Insider.

Najmanje deset ljudi poginulo je tijekom posljednjeg toplinskog vala koji je zahvatio Europu. Sličan broj ljudi smrtno je stradao i od vrućina koje su nas zahvatile u lipnju. Istovremeno, čak 147 milijuna Amerikanaca na Istočnoj obali bilo je upozoreno na opasnost od vrućina; toplinski val ondje je odnio barem četiri života.

Udvostručen broj toplinskih udara

No ni to nije sve. Arktik gori, a požari koji haraju najsjevernijim dijelovima Rusije i Grenlanda dovoljno su veliki da ih se može vidjeti iz svemira.

Pojedini požari i toplinski valovi ne mogu se izravno povezati s klimatskim promjenama, ali ubrzano zagrijavanje povećava njihovu vjerojatnost. Francuska nacionalna agencija za vremenske prognoze procjenjuje da se broj toplinskih udara u zemlji udvostručio u protekle 34 godine te da će se najvjerojatnije još jednom udvostručiti do 2050.

'Toplinski rekordi danas su pet puta češći nego u vrijeme stabilne klime', upozorio je još u lipnju Stefan Rahmstorf iz Potsdamskog instituta za istraživanje utjecaja klime. 'Ovo povećanje ekstremne topline posljedica je globalnog zatopljenja.'

Drugim riječima, ubitačni ekstremi ovog ljeta dio su globalnog trenda i s vremenom će samo pogoršavati.

Nezapamćeno topljenje ledenjaka

Prošli mjesec bio je najtopliji lipanj zabilježen u povijesti Zemlje. I srpanj će očito biti takav.

Ova godina, kako sada stvari stoje, bit će treća najtoplija u povijesti, tvrdi Climate Central. Najtoplija je bila 2016. godina, a slijede 2018., 2015. i 2017. Prošla godina bila je i najtoplija za oceane i svjetska mora.

Znanstvenici javljaju o dosad nezapamćenom topljenju arktičkih i antarktičkih ledenjaka. Grenlandska ledena ploča gubi led šest puta brže nego osamdesetih godina prošlog stoljeća. Otapanje leda na Južnom polu povećalo se šest puta.

Kada staklenički plinovi, emitirani izgaranjem fosilnih goriva kao što su nafta, plin i ugljen, uđu u atmosferu, zadržavaju više sunčeve topline na planetu, uzrokujući porast ukupne površinske temperature Zemlje.

'Povećanje temperature za stupanj može izazvati deseterostruko veći broj vrućih dana u New Yorku', objasnio je klimatolog Michael Mann novinarima New York Timesa.

Klimatske promjene bile su glavni krivac za europski toplinski val 2003. Od posljedica vrućina tada je samo u Francuskoj na ovaj ili onaj način umrlo 15.000 ljudi. Vjerojatnost da se takve vrućine ponove sada se upetostručila. Amerikanci pak strahuju da će zbog nesmanjenih emisija ugljičnog dioksida u godini biti 20 do 30 ekstremno vrućih dana više.

Ruše se toplinski rekordi

'Samo u 21. stoljeću pet puta je rušen globalni temperaturni rekord', upozorava Ahira Sánchez-Lugo, klimatologinja američke Nacionalne uprave za oceane i atmosferu.

Prošle srijede objavljene su i fotografije požara na Arktiku. Kolosalni stupovi dima bili su vidljivi iz svemira iznad Rusije, Aljaske i Grenlanda. Služba za praćenje atmosfere Copernicus izjavila je kako je njezin tim od početka lipnja zabilježio više od stotinu intenzivnih i dugotrajnih požara u Arktičkom krugu.

Vrući i suhi uvjeti na sjevernoj hemisferi 'bez presedana', kako ih je nazvala Svjetska meteorološka organizacija, stvorili su idealne uvjete za požare na Arktiku.

'Klimatske promjene, s porastom temperature i pomacima u oborinama, pojačavaju rizik od požara i produljuju njihovu sezonu', stoji u njihovom izvještaju.

Zagrijavanje uzrokuje brže otapanje snježnog pokrivača, a topliji zrak usisava vlagu iz drveća i tla, što dovodi do sušenja zemlje. Oborina je sve manje pa drveće lakše plane.

Obuzdavanje stakleničkih plinova

U zapadnom dijelu SAD-a prosječna sezona požara danas je 78 dana dulja nego prije 50 godina, izvijestio je Centar za klimatska i energetska rješenja. Nedavno istraživanje pokazalo je da se opožareno područje u Kaliforniji svake godine povećava do pet puta. Dvanaest od 15 najvećih požara u povijesti ove američke savezne države dogodilo se od početka tisućljeća.

Znanstvenici se slažu da je obuzdavanje emisije stakleničkih plinova jedini način smislene borbe protiv klimatskih promjena.

'Ovo je najveća kriza s kojom se suočava čovječanstvo', složili su se prošle godine 16-godišnja aktivistica Greta Thunberg i generalni tajnik UN-a António Guterres. 'Kad to shvatimo, morat ćemo što prije učiniti nešto da zaustavimo emisiju štetnih plinova i pokušamo spasiti ono što se još spasiti da', istaknuli su.