Armenija i Rusija formalno su saveznice kroz sporazum o samoobrani, ali Erevan je nezadovoljan nespremnošću Rusije da pruži jaču potporu u dugotrajnom sukobu s Azerbajdžanom.

"Ne postoji kriza u odnosima. Razgovaramo, raspravljamo o stvarima, konstatiramo da ima problema - što je objektivno", rekao je Pašinjan na konferenciji za novinare, a prenio Interfax.

Rusija je 2020. rasporedila mirovne snage u Nagorno Karabah, azerbajdžansku regiju koju nastanjuju Armenci a dvije je zemlje osporavaju desetljećima.

Tim potezom Moskva je htjela okončati višetjedne borbe u kojima su ubijene tisuće ljudi, a Azerbajdžan je imao znatne teritorijalne dobitke.

Azerbajdžanski predsjednik Ilham Alijev u utorak boravi u Njemačkoj kako bi se sastao s kancelarom Olafom Scholzom, dok Europa pokušava preuzeti veću ulogu u rješavanju spora između Bakua i Erevana.

Pašinjan je ranije ovog mjeseca posjetio Berlin na sličnom sastanku.

Nakon Pašinjanovih komentara, rusko ministarstvo vanjskih poslova reklo je da planira sastanak s ministrima vanjskih poslova Azerbajdžana i Armenije u Moskvi dok Rusija pokušava zadržati svoju ulogu tradicionalnog posrednika regionalne moći.

U posljednjem sukobu oko Nagorno Karabaha, Azeri koji tvrde da su prosvjednici za zaštitu okoliša blokiraju koridor Lachin - jedini cestovni smjer između Armenije i Nagorno Karabaha - od prosinca, izazivajući nestašice hrane i lijekova u regiji.

Erevan kaže da su oni agitatori koje podupire Azerbajdžan, dok Baku kaže da se opravdano žale zbog ilegalnog rudarenja Armenaca.

Dvije su strane u diplomatskom zastoju oko pokušaja posredovanja u postizanju trajnog mirovnog rješenja otkako je Azerbajdžan prošlog rujna organizirao prekogranične napade velikih razmjera unutar Armenije koje je Erevan opisao kao ničim izazvanu agresiju.

Azerbajdžan je rekao da su njegovi vojnici odgovorili nakon što su armenske diverzantske postrojbe pokušale minirati njegove položaje. Ubijeno je više od 200 armenskih vojnika i oko 80 Azerbajdžanaca.