Europska unija pozdravila je u nedjelju najnoviji sastanak između čelnika Armenije i Azerbajdžana kao pozitivan korak prema postizanju trajnog mirovnog sporazuma između dviju susjednih država koje su vodile dva velika rata u 30 godina.
Armenski premijer Nikol Pašinjan i azerbajdžanski predsjednik Ilham Alijev sastali su se u Bruxellesu na poziv EU-a. Nijedan čelnik nije dao izjavu nakon sastanka, posljednjeg u nizu nakon šestotjednog sukoba između dviju zemalja 2020. godine.
Tijekom tih borbi Azerbajdžan je vratio dijelove teritorija koje je izgubio u ratu koji je zahvatio regiju dok se sovjetska vlast raspadala 1990-ih. Ministri vanjskih poslova dviju zemalja također su se ovog mjeseca sastali u Sjedinjenim Državama. Rusija, koja je posredovala u primirju kako bi se zaustavile borbe 2020., također je bila aktivna u održavanju mira.
vezane vijesti
Predsjednik Vijeća EU-a Charles Michel rekao je da su čelnici postigli napredak u pitanjima koja uključuju povratak zatvorenika, označavanje granica i međusobni pristup teritoriju kako bi došli do izoliranih regija na Kavkazu. Rekao je da će se razgovori nastaviti o središnjoj točki sukoba: statusu Nagorno-Karabaha, međunarodno priznatog kao dijela Azerbajdžana, ali naseljenog uglavnom etničkim Armencima.
"Čelnici su iskazali spremnost za mir u Južnom Kavkazu. Pohvaljujem njihove napore", rekao je Michel u izjavi na web stranici Vijeća EU-a.
"Nakon nedavnih pozitivnih razgovora održanih u Sjedinjenim Državama o mirovnom sporazumu, treba zadržati zamah da se poduzmu odlučni koraci prema potpisivanju sveobuhvatnog mirovnog sporazuma između Armenije i Azerbajdžana." Dok su pregovori u tijeku, granični sukobi se nastavljaju.
Najmanje dva armenska vojnika i jedan azerbajdžanski poginuli su u incidentima prošlog tjedna, a Azerbajdžan je u nedjelju optužio Armeniju da ispaljuje minobacačku vatru na njegove položaje u okrugu Kalbajar blizu granice, što je Armenija opovrgla.
Michel je u svojoj izjavi rekao da su se obje strane složile priznati granice postavljene nakon kraja sovjetske vlasti 1991. Govoreći o Nagorno-Karabahu, Michel je rekao kako potiče Azerbajdžan da se "angažira u razvoju pozitivnog programa s ciljem jamčenja prava i sigurnosti ove populacije".
Rekao je objema stranama da se "suzdrže od neprijateljske retorike, angažiraju u dobroj vjeri i pokažu vodstvo" u pronalaženju rješenja. Dvojica čelnika trebala bi se ponovno sastati 1. lipnja na konferenciji u Moldaviji, još jednoj bivšoj sovjetskoj državi koja leži između Ukrajine i članice EU-a Rumunjske. Na konferenciji bi trebali sudjelovati i francuski predsjednik Emmanuel Macron i njemački kancelar Olaf Scholz.
