Jeftina u proizvodnji, a skupa na ulici. Osnovni sastojci sintetičke droge Captagon – amfetamin i kofein – koštaju samo nekoliko centi po tableti. Već dugo godina najveća potražnja za ovim psihostimulansom je u arapskom svijetu. Na ulicama Rijada, Džede ili Dubaija košta između 15 i 20 dolara. Tablete se u regiju unose u tonama, a zarada je ogromna. Proizvodnja kilograma ovih tableta košta oko 50.000 eura, a njihova prodaja na ulici donosi više od osam milijuna eura.

Captagon je u žargonu postao poznat pod nazivom 'džihad droga' jer su ga naveliko koristili borci Islamske države, a navodno je pronađen i kod Hamasovih boraca koji su prošle godine izveli teroristički napad na Izrael. Droga je to koja povećava borbenost, poboljšava budnost, smanjuje apetit i umor, otupljuje živce i omogućuje borcima da se duže bore bez osjećaja boli od zadobivenih rana.

Zapravo je Captagon u počecima korišten kao psihoaktivni lijek za ADHD i narkolepsiju, a 60-ih godina prošlog stoljeća proizvodila ga je njemačka kompanija Degussa Pharma Gruppe. Tablete Captagona sadržavale su fenetilin, sintetsku drogu iz iste skupine kojoj pripada amfetamin. Fenetilin je 1986. uvršten na popis psihotropskih supstanci Ujedinjenih naroda i većina zemalja prestala ga je koristiti.

Proizvodni pogoni i u Njemačkoj

Na vrhuncu ISIL-ova kalifata ova droga se na europskom tlu proizvodila u istočnoj Europi, uglavnom Češkoj i Bugarskoj, a 2017. pronađen je i veliki proizvodni pogon u Makedoniji.

No sada su se proizvodni pogodni počeli širiti i u ostatku Europe. Kako piše Tagesschau, istraživački tim iz nekoliko njemačkih medija (BR, MDR, RBB, SWR, FAZ i Mediengruppe Bayern) dvije godine istraživao je međunarodnu trgovinu ovom drogom i ulogu skupina dilera u Njemačkoj u njoj.

Tim je uspio dobiti uvid u tisuće stranica povjerljivog materijala iz istraga te je razgovarao s desecima sigurnosnih stručnjaka iz Europe, SAD-a i arapskih zemalja. Zaključili su da bi trgovina Captagonom i njegova proizvodnja u nadolazećem razdoblju mogle postati ozbiljan problem u Njemačkoj, ali i u cijeloj Europi.

U posljednje tri godine njemački carinski službenici i policija zaplijenili su oko 1,2 tone ove droge, a kako kažu iz Ureda savezne krim-policije, to je samo deset posto od stvarne količine kojom se trguje u Njemačkoj. Sumnja se da većina spomenute droge potječe iz libanonskih i sirijskih narkokartela, a da se Njemačka dosad uglavnom koristila za tranzit. No u međuvremenu se počela proizvoditi i u toj zemlji.

U ljeto prošle godine njemačka krim-policija otkrila je proizvodne pogone Captagona u Regensburgu. Istraga je pokazala da sirovine za proizvodnju stižu iz Nizozemske, kao i stroj za izradu tableta.

Posao ima međunarodne razmjere, a kako je sada jasno, mreža dilera koji trguju ovom drogom vrlo je kompleksna i čine je uglavnom sirijski dileri.

Proizvodnja se premješta u Europu?

'Nijedna tranzitna zemlja neće ostati samo tranzitna. Sve bi zemlje trebale biti zabrinute', rekao je bivši agent američkog DEA-a Antonio Hubbard, komentirajući moguće preseljenje proizvodnje Captagona u Europu u intervjuu za ARD, FAZ i Mediengruppe Bayern.

Iako njemačka krim-policija zasad pretpostavlja da u Njemačkoj gotovo i nema potrošnje Captagona, Hubbard je na temelju svog iskustva uvjeren da kriminalci zadržavaju dio prokrijumčarenih tableta te ih plasiraju na tržište.

Sve je više i naznaka toga da bi se proizvodnja ove droge mogla premjestiti u Njemačku i ostatak Europe. Istraživački tim ARD-a, FAZ-a i Mediengruppe Bayern uspio je doći do jednog krijumčara Captagona u Njemačkoj.

Rekao im je da je iz libanonskih i sirijskih narkokartela dobio informacije da će se u Europu od sada krijumčariti samo prah, a da bi se tablete trebale proizvoditi na europskom tlu te onda dalje distribuirati.

Pokazuje to i drugi veliki slučaj u Bavarskoj, u kojem je jedan od osumnjičenika otkrio svoje planove. Cilj je bio dovesti strojeve za proizvodnju u Austriju i proizvesti do tone Captagona svakih 20 dana.

No stručnjaci pretpostavljaju da prah spreman za pretvaranje u tablete u Njemačku više ne dolazi samo iz Sirije ili Libanona, već i iz laboratorija u Nizozemskoj.

Prema njihovim procjenama, karteli se očito pokušavaju osamostaliti od vladinih sustava kao što je onaj sirijskog predsjednika Bašara al Asada.

Asadov režim navodno okreće 50 milijardi profita godišnje od trgovine ovom drogom. I libanonski Hezbolah naveliko profitira kao jedan od glavnih njenih raspačavača u arapskom svijetu. Karteli se tako nadaju da će preseljenjem proizvodnje u zemlje poput Njemačke uštedjeti velike količine novca, zaobilazeći nekoliko stanica u dosadašnjem krijumčarskom lancu.