List podsjeća u članku objavljenom u srijedu na napetost koja i u Grčkoj i u EU trenutačno vlada glede pitanja hoće li Grčka zadržati euro kao svoju valutu ili ne. Grčka vlada traži više vremena za reforme, a to znači i više novca koji joj nitko ne može dati, tvrdi SZ.

'Unatoč tome, raspoloženje se proteklih tjedana stubokom promijenilo', piše list. Dok je izlazak Grčke iz eurozone nedavno izgledao kao gotova stvar, zajmodavci se sada opet zauzimaju za ostanak zemlje u monetarnoj uniji. List podsjeća da je njemačka kancelarka Angela Merkel krajem kolovoza, za posjeta predsjednika grčke vlade Antonisa Samarasa Berlinu, javno izjasnila za ostanak Grčke u eurozoni, nakon čega su zašutjeli članovi njezine koalicije koji su se zauzimali za to da Grčka napusti monetarnu uniju.

'Odakle ta promjena raspoloženja?', pita list i odmah daje djelomičan odgovor: 'Sigurno ne zbog dobrih vijesti iz Grčke'. Jer, nastavlja SZ, u grčkome proračunu sve je više rupa, vlada u Ateni više ne zna gdje bi uštedjela a grčkim je građanima već svega dosta.

Grčka prijeti da će promašiti sve ciljeve što su joj ih postavili međunarodni vjerovnici. Proračunski deficit od oko devet posto BDP-a iz prošle godine trebao se do 2014. smanjiti na ispod tri posto. Grčka međutim vjerojatno ne može financirati proračun za 2013. bez dodatne pomoći.

Već se ranije znalo da Grčka treba više novaca, prenosi SZ riječi jednog stručnjaka. 'Kod šefova vlada poraslo je uvjerenje da nemamo alternative, da se euro mora spasiti', izjavio je za SZ glavni ekonomist investicijske grupacije Assenagon Martin Huefner.

'Ako izgubimo euro, to bi značilo težak udarac za europsku integraciju, možda čak i njezin kraj', pojasnio je Huefner, dodajući kako bi Europa time izgubila svoj 'glas u svijetu'.'Ako se isključi jednu zemlju, onda se javlja pitanje, zašto se ne isključi još jednu. Možda Portugal, možda Španjolsku...', slikovito je opisao scenarij izlaska Grčke iz eurozone Marco Bargel, glavni ekonomist Postbanka. On smatra da prijetnje Grčkoj nikad i nisu bile ozbiljne, nego se samo htjelo stvoriti pritisak.

Grčka dobro puni svoj proračun, tvrdi list, ali se nalazi na brdu dugova. Grčka napreduje i u dereguliranju tržišta rada, bilježi napredak u smanjenju birokracije, gdje je između 2009. i 2011. smanjila izdatke za 20 milijardi eura, što je deset posto BDP-a.

Međutim, grčko gospodarstvo zbog štednje sve se više urušava, što znači da bi štednja mogla dovesti do recesije. Stoga je Samaras zatražio od vjerovnika dodatne dvije godine za provedbu reformi.'Odakle bi trebao doći novac?', pita se SZ, uz pojašnjenje da očito nema govora o novom paketu pomoći, jer bi za to bilo potrebno odobrenje nacionalnih parlamenata država članica eurozone.

Novome otpisu dugova žestoko se protivi njemačka kancelarka Merkel, jer bi to značilo da države plaćaju dugove drugih država, a za to bi trebala dodatne novce iz proračuna i to uoči parlamentarnih izbora u svojoj zemlji. Jedina bi mogućnost bila da Europska središnja banka (ECB) produlji vrijednost grčkih državnih obveznica, piše list.