ništa od pomirenja

Australci na referendumu odbili uvrštenje aboridžina u ustav

14.10.2023 u 12:58

Bionic
Reading

Australci su u subotu jasno i odlučno na referendumu odbacili prijedlog da se u ustavu prizna aboridžinsko stanovništvo na kraju oštre kampanje koja je produbila rasne podjele u toj državi

Nakon prebrojanih glasova u tri četvrtine biračkih mjesta u zemlji, čini se da je 55 posto birača glasalo protiv teksta kojim je predloženo da aboridžinski narodi postanu ustavna kategorija kao prvi stanovnici toga golemog otočnog kontinenta i da im se omogući poseban 'glas'.

Australci su zaokruživali 'da' ili 'ne' na glasačkom listiću u kojemu ih se pitalo slažu li se s prijedlogom koji bi priznao aboridžinske narode i omogućio stvaranje savjetodavnog tijela autohtonog stanovništva u parlamentu.

Planom je predviđeno formiranje savjetodavnog tijela pod nazivom 'The Voice' (Glas), koje bi parlament i vladu savjetovalo o zakonima i javnim politikama od utjecaja na domorodačko, aboridžinsko i otočko stanovništvo u Torresovu prolazu. Vijeće bi predstavljalo 984.000 ljudi ili 3,8 posto australskog stanovništva.

'Za mnoge aboridžinske narode i stanovnike Torresova prolaza ova je kampanja bila iznimno teška, a bit će vrlo teško podnijeti i njezin ishod', rekao je australski premijer Anthony Albanese.

Grupa koja se zalagala za promjenu ustava iz 1901. godine u početku je uglavnom bila u većini, no posljednjih je mjeseci postupno počela gubiti tlo pod nogama, posebice zbog kampanje koju je vodila konzervativna oporba, a predvodi je bivši ministar obrane Peter Dutton.

Za taj konzervativni tabor reforma je značila miješanje u ustav i posljedično potencijalne podjele u društvu te stvaranje razlika po pitanju državljanstva. Voditelj kampanje 'Yes23', Dean Parkin kazao je da je 'rezultat vrlo teško podnijeti, premda se učinilo sve što se moglo' te je obećao da će nastaviti s naporima za prava domorodačkog stanovništva.

Kampanja je rezultirala lavinom rasističkih komentara na društvenim mrežama, a njima su kružile i lažne informacije. Neki su izrazili zabrinutost da bi u pitanje mogla biti dovedena vlasnička prava ili bi, u slučaju usvajanja reforme trebalo platiti određenu odštetu za grijehe iz prošlosti.

Za pristaše 'The Voicea', ova je reforma trebala pridonijeti zacjeljivanju još uvijek otvorenih rana iz doba kolonizacije i rasne represije.

Danas, više od 200 godina nakon britanske kolonizacije, autohtoni stanovnici Australije, čiji su preci na tom kontinentu živjeli najmanje 60.000 godina, imaju ista prava kao i ostali građani, no još uvijek nisu u svemu izjednačeni sa svojim sugrađanima. Na australskom kontinentu žive gotovo 60 tisuća godina, no ne spominje ih se u ustavu te su, gledajući socijalno-ekonomske faktore, najugroženija skupina u zemlji.

'Dan srama'

Karen Wyatt (59), koja je za okružila 'za', smatra da će, bude li 'The Voice' odbijen, to biti 'dan srama za Australiju'. Dee Duchesne (60), koja je zaokružila 'ne', objasnila je da želi 'izbjeći dodatne birokratske poslove koje bi ušle u ustav'. Kazala je i da su je nazvali rasisticom dok je dijelila letke blizu biračkog mjesta u Sydneyu, no ona tvrdi da to nije.

Vođa aboridžinskog stanovništva Thomas Mayo rekao je da je gnjevan na sve one koji su se zalagali za to da se glasa protiv. 'Lagali su Australcima. Australski narod ne bi trebao zaboraviti ovaj nepošteni čin. U našoj bi demokraciji trebale postojati posljedice za ovakvo ponašanje i nitko se ne bi smio izvući s tim', kazao je.

Premijer Anthony Albanese, pripadnik lijevoga političkog centra, koji se jako angažirao na kampanji, u subotu je uputio posljednji poziv biračima koji ga možda nisu čuli. 'Ovdje se radi o poštovanju autohtonih stanovnika Australije. Radi se o tomu na koji način vidimo sebe kao naciju, ali i kako nas vidi svijet', rekao je.

Glasanje je bilo obavezno za 17,5 milijuna australskih birača. Reforma je, da bi bila usvojena, trebala dobiti ne samo većinu glasova na nacionalnoj razini, već i u najmanje četiri od šest država u zemlji. Nije uspjela dobiti ni jedno ni drugo.