Austrija se danas sprema donijeti odluku o uspostavi državne 'loše' banke za problematičnu imovinu nacionaliziranog zajmodavca Hypo Alpe Adrije, nakon što je propao plan koji je predviđao sudjelovanje drugih banaka.
Ministru financija Michaelu Spindeleggeru nije pošlo za rukom progurati opciju prema kojoj bi ostale austrijske banke pomogle u uspostavi fonda za problematičnu imovinu Hypoa. Danas je prije sastanka kabineta vlade novinarima tek kazao da će biti razjašnjena sva ekonomska i pravna pitanja u vezi novoga plana.
"Steći ćemo predodžbu o tome kada (informacija) bude na dnevnome redu i tada ćemo odlučiti hoće li biti realizirano ili ne. Odluka još nije donesena ali bit će uskoro", kazao je novinarima.
Austrija je jučer odustala od nastojanja da u rješavanje budućnosti Hypoa uključi i komercijalne banke. One su se usprotivile toj opciji, a problem javio prilikom utvrđivanja modusa za osnivanje loše banke koji bi omogućio da se bančini dugovi u skladu s europskim propisima ne vode u državnim računima.
Dužnosnici nisu podrobnije govorili o utjecaju novoga plana na državni dug zemlje, no stručnjaci su već ranije isticali da bi loša banka kojom bi upravljala država mogla povećati udio duga u bruto domaćem proizvodu za pet do šest postotnih bodova, nadomak 80 posto BDP-a, što je obično znak za uzbunu agencijama za rejtinge, podsjeća Reuters.
Državni bi fond tako mogao apsorbirati do 19 milijardi eura vrijednu imovinu Hypoa i poštedjeti ga kronične potrebe za svježim kapitalom, što je također uteg državnim financijama.
Hypo je dosad primio 4,8 milijardi eura državne pomoći. Posrnulu banku država je bila primorana nacionalizirati 2009. godine kako bi spriječila njezin kolaps sa dalekosežnim posljedicama u jugoistočnoj Europi u kojoj je vrtoglavom brzinom širila poslovanje pomoću jamsta.
Iz hrvatske Hypo banke javili su se priopćenjem: 'Vlada Republike Austrije jučer je potvrdila kako su zaključeni pregovori između glavnih dionika i ostalih austrijskih banaka vezani uz restrukturiranje grupe Hypo Alpe Adria. Austrijska Vlada odlučila je kako će nematično poslovanje (wind-down entiteti) biti izdvojeno u javnu instituciju u kojoj neće sudjelovati privatne banke te koja će biti u 100 postotnom vlasništvu Republike Austrije. Odabrani model od samog je početka bio jedan od scenarija kojeg su stručnjaci predlagali Vladi, a odluku je pozdravio guverner Austrijske narodne banke.
Zaključenjem pregovora omogućuje se jasan nastavak restrukturiranja HAA prema planu prošle jeseni odobrenom od strane Europske komisije čime su odbačene spekulacije o scenarijima poput stečaja. Mreža podružnica u Jugoistočnoj Europi, među kojima je i Hrvatska, tako nastavlja s nesmetanim procesom privatizacije, a pregovori sa zainteresiranim ulagačima se odvijaju prema planu.'