Agencija za procjenu solidnosti ulaganja Moody's je najavila novu ocjenu Austrije, a i agencija Strandard and Poor's najavila skori posjet Beču kako bi se na licu mjesta uvjerila, zaslužuje li ta zemlja još uvijek najbolji bonitet. Trostruko A u zoni eura su zaslužile, osim Austrije, samo još pet zemalja: Njemačka, Francuska, Finska, Luksemburg i Nizozemska.

Glavni razlog spekulacija da bi Austrija mogla dobiti niži bonitet leži zapravo u njezinom susjedstvu - u Italiji. Naime, austrijsko gospodarstvo vrlo je usko povezano s talijanskim. Austrijske banke su objavile kako posjeduju talijanskih državnih obveznica u vrijednosti oko 16,5 milijarda eura.

Sumnje u gospodarsku sposobnost su zapravo već prešle državnu granicu, s obzirom na to da je jedna od najvećih austrijskih banaka, Bank Austria, u vlasništvu milanskog UniCredita, tako da su agencije za rejting već spustile bonitet i ovoj austrijskoj novčarskoj kući. Jer UniCredit zabilježio gubitak od 10 milijarda eura u trećem kvartalu ove godine i planira žestoke mjere štednje: spominje se ukidanje i do 10 tisuća radnih mjesta, od kojih bi najmanje 700 bilo i u Austria Bank.

I domaći problemi

Ukoliko novoj talijanskoj vladi pod vodstvom Marija Montija, ne uspije ubrzo smiriti ulagače, austrijski ekonomski stručnjak Bernhard Felderer je uvjeren da bi se i Austrija lako mogla naći u nevoljama. Taj stručnjak ne dijeli ni uvjerenje austrijske ministrice Maria Fekter koja još uvijek tvrdi da će Austriji 'sigurno' ostati vrhunska kreditna sposobnost, nego smatra da je to manje točno nego što bi možda htjeli neki u Beču. Jer, on ukazuje kako su sve tri agencije - Moody's, Standard & Poor's i Fitch - Austriji doduše dodijelili najbolju ocjenu toj zemlji, ali i kako su sve upozorile kako vlada u Beču 'ne štedi koliko bi mogla štedjeti'.

Jer iako stanje u proračunu Austrije nije tako loše kao u nekim drugim zemljama Europe, predsjednik nadzornog odbora austrijske središnje banke Claus Raidl procjenjuje kako bi se stanje ubrzo moglo još pogoršati. Već do 2012. državni dug bi mogao porasti za dva posto i premašiti 74 posto BDP-a. Ukoliko se tome dodaju i obaveze Austrijskih željeznica i još nekih državnih poduzeća, državni dug bi zapravo dosegao 85 posto, a godinu kasnije 87 posto BDP-a.

Krpanje proračuna privatizacijom

To onda objašnjava, zašto je agencija Moody's ovog lipnja doduše potvrdila 'veoma solidnu' financijsku snagu Austrije koja uspješnije savladala krizu od mnogih drugih zemalja zone eura, ali su u izvješću ipak dodali i kako bi konsolidacija proračuna mogla biti 'još ambicioznija' kako bi se osigurao gospodarski rast. Utoliko i austrijska vlada, po njemačkom uzoru, želi hitno usvojiti 'kočnicu za dugove' koja bi stupila na snagu kada bi Beč premašio odredbu kakvu nalaže Maastricht: državni dug koji bi bio najviše 60 posto od BDP-a. Ove godine je on premašen - procjenjuje se da će dug biti 73,6, a potrošnja Austrije će premašiti prihode za 3,9 posto.

Kako bi se sanirao proračun, austrijski ministar vanjskih poslova Michael Spindelegger spominje i dodatnu privatizaciju poduzeća poput Telekom Austria ili eneregtskog giganta OMV. Najavljuje i mjere štednje kod Austrijskih željeznica, u zdravstvenom sustavu i smanjivanje subvencija. 'Nalazimo se na putu prema spirali dugova koju čine novo zaduženje i stari dugovi. Moramo spriječiti da se na kraju nađemo u vrtlogu', smatra je Spindelegger koji je na čelu konzervativne austrijske narodne stranke (ÖVP). Kada bi rejtinške agencije smanjile bonitet Austriji za samo jedan stupanj, to bi tu zemlju koštalo dodatnih tri milijarde eura kako bi podmirivala kamate.