Hrvatska i Azerbajdžan su prijateljske zemlje kojima se pružaju odlične mogućnosti za suradnju na svim područjima, posebice gospodarskim, a upravo potpisana predsjednička deklaracija o strateškom partnerstvu ne samo da je potvrda dobrih odnosa već i poticaj za daljnje jačanje suradnje, složili su se u ponedjeljak u Zagrebu hrvatski predsjednik Ivo Josipović i njegov gost, predsjednik Azerbajdžana Ilham Alijev koji su također razgovarali i o izazovima u svojim regijama.
'Danas smo potpisali predsjedničku deklaraciju koja je potvrda naših dobrih odnosa, a posebno smo istaknuli želju za daljnjim jačanjem gospodarskih odnosa. Prostora je mnogo....mogućnosti za daljnju suradnju vidimo na području energetike, infrastrukturnih projekata, poljoprivrede i turizma', rekao je Josipović. Istaknuo je da je važna i činjenica da Hrvatska uspostavlja stalno diplomatsko prisustvo u Bakuu što će imati 'izravan, pozitivan utjecaj na još uspješnije nastupanje i poslovanje hrvatskih tvrtki u Azerbajdžanu, ali i obrnuto'.
Predsjednik Azerbajdžana je potvrdio da su dvije zemlje zainteresirane za snažnu gospodarsku suradnju, a da se danas posebice razgovaralo o ulaganjima u turistički sektor. Pritom je naglasio da Azerbajdžan isključivo ulaže u prijateljske zemlje.
'Ulažemo u prijateljske zemlje, a Hrvatska to jest', kazao je Alijev i kao najzanimljivija područja, uz turizam, naveo energetiku, industrijsku proizvodnju, infrastrukturne projekte i visoku tehnologiju. Azerbajdžan, kako je kazao, izvozi u Hrvatsku sirovu naftu, a podsjetio je i na bogate plinske resurse s kojima raspolaže njegova zemlja.
Dvojica predsjednika pokazala su bliskost stajališta kada je riječ i o regionalnim pitanjima.
'I Azerbajdžan i Hrvatska dio su regija pred kojima stoje veliki izazovi. Vitalno smo zainteresirani za stabilno i sigurno okruženje na Kavkazu i jugoistočnoj Europi', rekao je Josipović. Pritom je dao snažnu potporu 'mirnom rješenju pitanja Nagorno Karabaha i ostalih područja koja su pod okupacijom i primjeni međunarodnog prava'.
Alijev je izrazio zadovoljstvo stajalište Hrvatske glede tog pitanja.
Oružani sukob u azerbajdžanskoj enklavi Nagorno Karabah, naseljenoj većinskim Armencima, izbio je u veljači 1988. i trajao je do svibnja 1994., kada je uz rusko posrdništvo potpisan prekid vatre. Međuetnički sukob se rasplamsao nakon što je parlament Autonomne Oblasti Gorski Karabah 1988. izglasao odluku o pripajanju pokrajine Armeniji. Do kraja rata 1994. Armenci su imali punu kontrolu nad većinom enklave, a kao rezultat sukoba raseljeno je oko 230.000 Armenaca iz Azerbajdžana te 800.000 Azera iz Armenije i Karabaha. Nagorno Karabah nije međunarodno priznat.
Alijev je također zahvalio Hrvatskoj na snažnoj potpori u vezi približavanja Azerbajdžana NATO-u.
U poslijepodnevnim se satima sastaju gospodarska izaslanstva dviju zemalja.
