Branko Bačić 17. siječnja je preuzeo dužnost ministra, a zašto nije 17. ožujka 2022. kada je to učinio, ne znajući tada da će biti na kratko, Ivan Paladina? I zašto je tek njegovim dolaskom u Vladu predstavljen plan obnove od posljedica potresa, što znači da smo izgubili dosta vremena uzalud?

'Od prvog dana kada je Andrej Plenković postao premijer mi smo razgovarali o mom eventualnom angažmanu u Vladi. Na kraju smo odlučili da ipak budem i dalje angažiran u saborskom klubu. Tijekom procesa obnove nakon potresa smo u nekoliko navrata razgovarali o angažmanu i ipak tada nismo donijeli tu konačnu odluku da ja preuzmem ovaj resor. Ja se ne bih složio da je to bilo izgubljeno vrijeme. Jako puno je napravljeno u tom razdoblju i od mojih prethodnika', rekao je Bačić.

Naglasio je da je u vrijeme Paladine bilo jasno da je bila nužna rekonstrukcija modela obnove. Na pitanje znači li to da je cijelo vrijeme imao plan pa ga je tek predstavio kad je došao u Ministarstvo, odgovorio je: 'Pratio sam obnovu kao saborski zastupnik i kao bivši ministar, ali sam u razgovorima i s bivšim ministrom Paladinom uočio da je nužan zaokret u smislu organizacije tijela i rekonstrukcije procesa. Kad je Ivan zajedno s premijerom odlučio otići, ja sam s premijerom opet razgovarao nekoliko dana i na kraju smo se dogovorili da preuzmem taj resor'

S današnjim danom iskorišteno je oko 518 milijuna eura iz Fonda solidarnosti za konstrukcijsku obnovu poglavito javnih zgrada, što je 50 posto ukupne alokacije. Bačić je otkrio zašto misli da ćemo do kraja lipnja iskoristiti svih 1,3 milijarde eura na raspolaganju.

'Jer je u ovom trenutku 350 vrlo velikih, zahtjevnih i skupih projekata u visokoj fazi realizacije i ja se nadam da ćemo ih završiti, ali građevina je inače nepredvidljiva pa se na tim velikim objektima nekada otvore neki novi nepredviđeni radovi koji vas uspore. Napravili smo u Ministarstvu poseban tim stručnih ljudi koji obilaze svaki projekt i radimo sve ne bismo li taj iznos dosegnuli', poručio je ministar.

Na dnevnom redu sjednice Vlade je i nekoliko točaka koje se tiču obnove, odnosno podzakonski akti novog Zakona o obnovi. Riječ o programu mjera i imenovanju Savjeta za obnovu. Tu su i Uredba o unutarnjem ustroju Ministarstva, odnosno pripajanje Fonda za obnovu i Središnjeg ureda, kao i Uredba o APN-u koji se uključuje u proces obnove kroz procjenu nekretnina za otkup.

'U ovom trenutku smo u procjeni 145 kuća koje su građani prijavili i koji su zainteresirani za prodaju. Mi smo u proceduri kupnje te kuće, jasno da je procjenjujemo i nećemo ići ako je ponuda iznad procjene. APN-u smo ostavili jednu marginu u kojoj može imati slobodu i takvu kuću otkupiti. I onda ćemo je dati kao privremeno rješenje našim sugrađanima ili kao trajno rješenje ako ne želi svoju kuću obnavljati', kazao je Bačić.

A na pitanje kako napreduje proces obnove privatnih zgrada i kuća na Baniji i u Zagrebu, ministar je ponovio da nisu zadovolji i potom nabrojao što se sve napravilo ili se radi: 'U ovom trenutku gradimo 110 kuća, do kraja ožujka bit će gotovo 30. Mi smo već ovaj tjedan završiti 11. Malo je, ali je 11 kuća završeno. Obnovljeno je više od 8.000 kuća nekonstrukcijski u koje su se ljudi vratili i uselili. Na području zagrebačkog potresa je obnovljeno oko 50 zgrada ili se konstrukcijski obnavljaju'.

U tijeku je novi krug APN-ova subvencioniranja stambenih kredita. Na komentare dijela struke i oporbe da je ova mjera samo rezultirala rastom cijena nekretnina, Bačić kaže: 'Ove godine prema zakonu je njegova zadnja godina provedbe, međutim to ne znači da ćemo mi taj model ukinuti. O tome ćemo odlučiti nakon stambene strategije koju ćemo napraviti ove godine. Nisam pobornik toga da govorim ili da razmišljam kako je taj model krivac za ovakvu cijenu stana'.

Napominje da je na rast cijena nekretnina utjecao ulazak u eurozonu, to što trećinu stanova u Hrvatskoj kupuju strani državljani i što je znatno veća potražnja od ponude. A APN-ova subvencija je, kaže, moguće tek u nekom manjem postotku utjecala na cijene. Nova stambena strategija bi mogla sadržavati i subvencioniranje najamnine za podstanare, a kritičari se boje istog scenarija kao i s APN-om, da će samo rezultirati višim cijenama najamnina.

'Trpite kritike kada su visoke cijene stana ili najamnine, a ako država intervenira, onda je optužuju da je zbog njene intervencije na tržištu došlo do povećanja. Tu ste između čekića i nakovnja. Ali ono što ćemo zagovarati je da, kroz model ili POS-a ili neki drugi model koji će stambena strategija iznjedriti, država uđe u suradnju s gradovima i općinama u model izgradnje stambenih zgrada za iznajmljivanje', poručio je Bačić.

Za kraj  je Bačić upitan što možemo očekivati od novog paketa mjera pomoći kojega bi Vlada trebala predstaviti idući tjedan i koji će na snagu stupiti 1. travnja.

'U ovom trenutku se priprema taj plan mjera. Imali smo i ovaj tjedan nekoliko sastanaka na tu temu. Izaći ćemo drugi tjedan s prijedlogom. Ne mogu vam otkriti jer nismo definirali sve parametre do kraja i sve mogućnosti koje će taj novi paket mjera omogućiti građanima i poduzetnicima. Ali u svakom slučaju bit će to još uvijek jedan dobar paket i izdašan paket mjera', zaključio je Bačić.