AKTIVIST VS. DRŽAVNI ODVJETNIK

Bajić ga gura na psihijatriju jer je istraživao zločine u Lori

06.06.2011 u 14:19

Bionic
Reading

'Glavni državni odvjetnik Mladen Bajić ima prste u tome što se moj slučaj po sudovima rasteže više desetljeća, a razlog za to je što sam u devedesetima i danas bio aktivist za ljudska prava i istraživao ubojstva u Lori', kazao je predsjednik Dalmatinskog odbora za ljudska prava Tonči Majić na konferenciji za novinare posvećenoj najnovijim događajima vezanima uz svoj trideset godina dugačak sudski postupak

Majić je, podsjetimo, u listopadu 1980. godine doživio tešku prometnu nesreću, nakon čega je uslijedio krivični postupak u kojem je utvrđeno da je vozač drugog automobila uzrokovao udes.

Odšteta - 200.000 eura

Majić za štetu koju je pretrpio u prometnoj nesreći traži iznos od 200.000 tisućaeura u koji su uključene i kamate za tri desetljeća dug postupak.'Cijeli proces na sudu u Kaštelima otegnuo se zbog sutkinje IreneKlisović. Nakon nesreće bio sam na višemjesečnom liječenju, četiri putasu me proglasili mrtvim, a dva puta su mi majku zvali da donese odjećuza ukop. U međuvremenu je čovjek od kojeg sam tražio naknadu štetupreminuo, pa je cijeli zahtjev prebačen na njegove nasljednike', kazaoje Majić.

'Pokrenuo sam postupak za nadoknadu materijalne i nematerijalne štete i tu kreće moja pravosudna kalvarija. Najduže pauze u suđenju događaju se u devedesetim godinama kada se na mom slučaju punih devet godina nije radilo, a posljednja četverogodišnja pauza se dogodila nedavno.

Vjerojatno bi tako bilo i sada i Vrhovni sud bi držao spis u ladici da nisam krenuo s 'akcijom zastava'', kazao je Majić, dodavši da se 2004. godine obratio i Ustavnom sudu koji je naložio da se postupak okonča, ali to se do danas nije dogodilo.

Kako nikakvih pomaka nije bilo godinama, Majić se prije nekoliko mjeseci odlučio na radikalan potez – odlučio je svakog mjeseca u Ured predsjednika Ive Josipovića poslati poderanu hrvatsku zastavu.

'Imam dojam da bi Ured predsjednika sve prešutio da za priču nisu doznali mediji. Nakon toga se u priču uključio DORHali ne na način na koji bi to bilo logično – da ispita zašto se s tim slučajem toliko oteže – već protiv mene podižu kaznenu prijavu, a Županijski sud u Zagrebu me poziva na psihijatrijsko vještačenje kako bi utvrdili jesam li u vrijeme počinjenja kaznenog djela bio pod utjecajem droga!

Takve metode imale su države bivšeg Varšavskog pakta. Bajić i DORH odvlače naše pravosuđe na civilizacijske margine. Sve to se događa u trenutku kada sam dobio poziv crnogorskog tužiteljstva da im dostavim podatke i zapise o mučenju i ubijanju jedanaest ljudi u Lori.

O slučaju Lora 2 Bajić više ne govori, a prije šest godina je rekao da je optužnica spremna. Sad priča o nekakvoj Lori 3, ističe Majić i podsjeća da je prvi čovjek DORH-a u devedesetima obnašao funkciju zamjenika vojnog tužitelja u Splitu.

Vesna Teršelić iz Documente i Sandra Benčić iz Kuće ljudskih prava suglasne su da je Majićeva pozicija specifična i da se sve treba gledati u kontekstu procesa koji se odvijaju te da nije isključeno kako se slanjem na psihijatrijsko vještačenje, što je zakonski legalno, vrši pritisak na aktivista za ljudska prava.