Bandić je reagirao na Mornarovu izjavu za jednu radijsku postaju kako je 'upisni postupak tako napravljen da se svatko može upisati u prvom roku, u skladu sa svojim mogućnostima, ali neki nisu prihvatili, računali su da se to može drugačije'.

'Smatramo da je navedena izjava samo još jedan dokaz ministrovog bešćutnog odnosa prema 56-ero djece koja su ostala neupisana u prvi razred srednje škole te još jedan pokušaj obmanjivanja javnosti', kaže u prioćenju Bandić i 20-ak potpisanih roditelja. Bandić je u ponedjeljak ponudio rješenje za 56 zagrebačkih učenika koji se nisu uspjeli redovno upisati u srednje strukovne škole u Zagrebu, a odbili su ići u ponuđene škole u okolnim županijama, i to tako što će se svi od idućeg tjedna upisati u privatne zagrebačke škole, a godišnju školarinu u ukupnom iznosu oko milijun kuna platit će im Grad Zagreb.

Bandić: odlukao o smanjenju razreda s 28 na 26 nerazumna i ničim obrazložena

Bandić u priopćenju ponavlja da je 56 zagrebačke djece ostalo neupisano u prvi razred srednje škole 'zbog nerazumnog i ničim obrazloženog smanjenja broja učenika s 28 na 26 učenika po razrednom odjelu, a što je suprotno Državnom pedagoškom standardu i dosadašnjoj praksi'.
Podsjeća da su zagrebački Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport te zagrebačke srednje škole u nekoliko navrata upozoravali ministra na posljedice koje bi mogle nastati zbog takve nerazumne odluke.

Ministar je, kaže Bandić, isto tako protuzakonito mijenjao Odluku o upisu tijekom ljeta ove godine ne objavivši ju u Narodnim novinama, a što je bio dužan učiniti. Zbog svega navedenog, doveo je u pitanje i zakonitost cijelog upisnog procesa za školsku godinu 2015./2016., a istovremeno se kasnije u javnosti poziva na zakone kojih se sam ne pridržava, kaže Bandić te moli ministra Mornara, u ime roditelja i učenika koji su zakinuti za upis u prvi razred srednje škole, 'da prestane s obmanjivanjem javnosti i da kao jedan ministar, ali prije svega čovjek, prizna pogrešku i konačno počne raditi svoj posao'.

MZOS: neki su učenici svojim propustima izgubili mogućnost upisa

Ministarstvo obrazovanja, znanosti i sporta (MZOS) uputilo je pak opširno priopćenje medijima u kojima se detaljno pojašnjava upisni postupak i navode pojedinačni primjeri učenika koji su svojim propustima tijekom upisnog postupka izgubili mjesta u programima škola, a nakon ponude MZOS-a da ih se upiše u slobodna mjesta u drugim gradovima, inzistirali da to bude isključivo u Zagrebu.

Ministarstvo navodi primjer učenice koja je ostala neupisana jer se nije prijavila ni u jedan program tijekom ljetnog i jesenskog upisnog roka, a tek krajem rujna zatražila je naknadno upis od MZOS-a i i onda ponuđena mjesta odbila inzistirajući na upisu u Gradu Zagrebu.

Neki učenici nisu ispunili obveze iz ljetnog roka i donijeli dokumentaciju pa su izgubili pravo na upis, nisu donijeli upisnicu ili prijavnicu, prijavili su se za programe za koje nemaju dovoljan broj bodova, a jedan je učenik prijavio program za djecu s teškoćama u razvoju iako nema teškoće.

Neupisano je tako sve do studenoga ostalo ukupno 56 zagrebačkih učenika koji su završili osnovnu školu, imali su uglavnom niski broj bodova za upis u srednje škole, od 20 do 29 (od najviše mogućih 80) i nisu se, što zbog niskih ocjena i drugih razloga, uspjeli upisati u neki od željenih strukovnih programa tijekom ljetnog i jesenskog upisnog roka pa su od MZOS-a zatražili naknadni upis.

U zagrebačkom uredu za obrazovanje tvrde da bi i za te učenike bilo mjesta u Zagrebu da ministar nije smanjio kvotu u razredima s 28 na 26 i time smanjio ukupni broj upisnih mjesta u zagrebačkim strukovnim školama.

U Ministarstvu obrazovanja tvrde pak da 'pojedinci tumače upisne politike plošno, ne uzimajući u obzir potrebu brige o svakom pojedincu, a ne samo o nekima.'

'Učenici koji imaju slabiji uspjeh imaju suženi izbor programa koje mogu upisati te tvrdnja o 800 slobodnih mjesta nema uporišta (primjerice, učenik koji ima 22 boda može upisati gotovo isključivo trogodišnje zanimanje). Također, moramo napomenuti da je veći broj učenika koji su odbili ponuđeno rješenje MZOS-a, ostali neupisani zbog postupaka koje su sami napravili, odnosno nisu napravili. Cijelo vrijeme upisa imali su uvid u ljestvice poretka i svoje mogućnosti upisa odnosno nemogućnost upisa odabranih programa i mogli su reagirati, međutim, neki od njih nisu učinili gotovo ništa kako bi ostvarili mogućnost upisa, a neki od njih nisu obavili potrebne postupke kako bi ispunili uvjete upisa', stoji u dopisu MZOS-a.

Ističu kako je Državnim pedagoškim standardom propisano je da je optimalan broj učenika u razrednom odjelu 24, dok se razred može ustrojiti s najviše 28 učenika i minimalno 20 učenika.

Također, Državni pedagoški standard propisuje da u razrednom odjelu može biti najviše 3 učenika s teškoćama u razvoju te se sukladno tome broj učenika u razrednom odjelu smanjuje do najviše 20 učenika.

Ograničavanje broja upisnih mjesta na 26 učinjeno je kako bi se omogućila bolja kvaliteta rada u razrednim odjelima, a i s obzirom na povećani broj učenika s teškoćama u razvoju. Potom, da bi se osigurala dodatna mjesta za ponavljače te školama dalo prostora da nakon upisnih rokova omoguće promjenu obrazovnih programa učenicima koji to žele, a sve do maksimalnog broja učenika (28).

Na kraju, i zato da bi se učenici, sukladno svojim mogućnostima, ravnomjernije rasporedili po obrazovnim programima, tj. da se ne događa kao do sada da su određene škole pune izvan svojih mogućnosti, dok određeni programi ostaju poluprazni, ističu u MZOS-u.

Napominju i da je u zagrebačkim školama osiguran veći broj mjesta od broja učenika koji su završili 8. razred. Naime, 8. razred u Zagrebu je završilo je 7.237 učenika, dok je odobreno 9.610 upisnih mjesta u 406 razrednih odjela, u školama u kojima je osnivač Grad Zagreb. Podatci o 450 razrednih odjela, koje iznosi pročelnik gradskog ureda za obrazovanje Ivica Lovrić, jednostavno ne odgovaraju istini i time roditelje, ali i javnost, svjesno dovode u zabludu.

MZOS apelira na sve na sve dionike sustava, ali i javnost i medije, da se suzdrže od zlouporabe učenika i njihovih roditelja te vrlo transparentnog postupka upisa u srednje škole u dnevno političke svrhe.