Posljednjih dana više pričate o bicikliranju po Zagrebu i o Jakuševcu nego o prirezu za koji ste najavili da ćete ga smanjiti. Jeste li odustali od smanjenja prireza?

Nema ni govora o tome. Ja sam vjerodostojan i ono što sam tvrdio na početku tvrdim i danas.

U kojoj godini mandata planirate smanjiti prirez i koliko bi njegovo smanjenje iznosilo?

To se mora napraviti u tri koraka. Prvo treba napraviti financijsku konsolidaciju Grada Zagreba, potom slijedi restrukturiranje Holdinga i kao posljedica toga smanjenje prireza za četiri do šest postotnih bodova.

Slavko Kojić, gradski ministar financija, i Vladimir Ferdelji, vaš protukandidat na izborima, taj potez nazivaju demagogijom i smatraju da za novce koje će građani dobiti od toga neće moći kupiti ni trač magazin odnosno kavu u središtu grada.

Svatko gleda iz svog kuta. Netko gleda s aspekta poduzetnika i zastupnika krupnog kapitala. Kad se smanjivao doprinos za zdravstvo, to je odgovaralo tvrtkama i njihovim vlasnicima, a ovo će odgovarati građanima. Red je da se smanji prirez u Zagrebu u kojem je dvostruko veći nego u Rijeci i Splitu, a za to ne dobivamo dva puta veću uslugu. To je pitanje poštenja.

Koliki bi to značilo minus u gradskoj kasi i kao biste ga nadoknadili?

Bilo bi to između 270 i 300 milijuna kuna na godišnjoj razini. To je relativno velika cifra, ali nije kada se usporedi s ukupnim proračunom. Minus bi se nadoknadio boljim upravljanjem imovinom i racionalizacijom poslovanja Holdinga.

Holding je veliki problem. Razgovarali ste sa sindikatima, ali niste s Upravom. Znači li to da na nju ne računate?

S Upravom ćemo tek razgovarati. Postoje dva scenarija. Prvi je da ostane cijela ili barem dio nje. Drugi je da je, ukoliko ne budemo zadovoljni, zamijenimo. To će se znati petnaest dana nakon drugog lipnja.

Smetlište Jakuševac drugi je veliki problem oko kojeg nema rješenja već godinama. Kako to planirate raspetljati?

Prvi korak u rješavanju tog problema je uvođenje Centra za gospodarenja otpadom, a potom uvođenje odvajanje otpada. Otpad više neće gospodariti nama, nego mi njime. Stoga ćemo primarnom selekcijom otpada sniziti cijene komunalija za minimalno 20, a maksimalno 60 posto. Brdo više neće rasti jer će se na njega dovoziti 200.000 tona manje i, treće, nećemo plaćati penale EU-u.

Zašto selekcija dosad nije napravljena? Postajao je pilot projekt, SDP-ovi ljudi vode Čistoću i Holding.

Nije napravljeno jer, nakon što je Holding napravio svoj Program gospodarenja otpadom, a Gradska skupština naložila gradonačelniku da donese gradski plan, Bandić nije napravio ništa.

U Čistoći kažu da će selekcija otpada povećati troškove jer će morati nabaviti nove kontejnere i vozila i da bi zbog toga komunalije mogle poskupjeti.

Naravno da neće, naprotiv, prikupljeni korisni otpad je vrijedna sirovina na kojoj se može zaraditi. Usto, kontejnere će proizvesti hrvatske tvornice. Svako gleda iz svog rakursa, a Čistoća iz svog. Jakuševac će se pretvoriti u centar zelene energije.

Spomenuli ste Centar za gospodarenje otpadom. Imate li ideju gdje bi on trebao biti?

Blizu Zagreba. Ne može biti daleko zbog troškova prijevoza.

Što ćemo s otpadom koji ostane? U spalionicu? Gdje bi ona bila?

Postoji nekoliko mogućih lokacija. Od samog Jakuševca, radi smanjenih troškova transporta, do lokacija u Zagrebačkoj županiji s kojom se uz malo volje može postići dogovor.

Bandić je predložio da bude na Žitnjaku, pa je taj prijedlog povukao nakon bune građana. Kako ćete vi reagirati ako se građani pobune?

Slušat ću što kaže struka, ali se s tim moraju složiti i građani. Mora im se objasniti na način koji će razumjeti, a ne kako je to radio sadašnji gradonačelnik. On je ušao u fazu da ne razlikuje bitno od ne bitnog.

U programu spominjete Cug u krug. Riječ je o iznimno zahtjevnom projektu koji samo u prvoj fazi traži velika sredstva i izgradnju deset novih stajališta. Otkud novci za to i u kojem vremenskom periodu planirate to napraviti?

Vrijednost prve faze je 80 milijuna eura, a izvor sredstava su fondovi EU-a i manjim dijelom gradske financije. Taj dio bi se realizirao između četiri i šest godina. Dogodit će se da će se povećati broj ljudi koji će se voziti željeznicom jer će od Trnskog do Glavnog kolodvora trebati, pet, šest minuta, a sad treba 50 minuta tramvajem. Povećanje broja putnika donijet će i niže cijene karata.

Nedavno ste izjavili da ste s HŽ-om razgovarali ovom projektu, ali nisam vidio da ste razgovarali da se po nekoj povoljnijoj tarifi opet može kupiti vezani radnički pokaz za HŽ i ZET koji danas zajedno koštaju 609 kuna jer Grad prije nekoliko godina srezao subvencije za HŽ.

Ta tarifna unija je neophodna. Ako povećamo broj korisnika, onda i cijena može biti niža od 10 do 20 posto. HŽ je za tu uniju, njima je to u interesu i vjerujem da možemo postići dogovor oko toga.

To vam je jedini infrastrukturni projekt?

Naravno da nije. Plan je i napokon završiti Branimirovu u punom profilu jer je sramota da je to najskuplja cesta u Europi. Usto, nužna je prohodnost koridora sjever – jug, odnosno denivelacija ispod Gredelja i da se iz Palmotićeve može doći direktno do Vukovarske. Tu je proširenje pješačkih zona i biciklističkih staza.

Sve to dobro zvuči. Ima li novca za to?

Ima novca. Novac se odlijeva u privatne džepove, to se vidi iz nedovoljno transparentne javne nabave. Usto treba aplicirati za fondove EU-a. Ministarstvo koje vodim apliciralo je i dobilo sredstva za pet projekata. Dakle, u tome imam iskustva. S druge strane, Zagreb iz fondova EU-a nije povukao ni jedan euro. Da su se neki projekti realizirali na taj način, možda Zagreb ne bi bio grad s najskupljim režijama u Europi, što izaziva frustraciju kod svakog građanina.

Gradonačelnik u svojim projektima za idući mandat navodi denivelaciju rotora na Jadranskoj aveniji i Jarunski most. Vi o tim projektima ne razmišljate?

Spominje on to dobrih deset godina. Prelistajte stare novine pa ćete vidjeti što je sve obećavao, a da se nije ostvarilo. Izvršenje obećanja mu nije niti pet posto. Naša tri prioriteta su Cug u krug, stavljanje svih zapuštenih prostora u funkciju, odnosno dati ih svim poduzetnicima, obrtnicima, umjetnicima za sitnu naknadu ili besplatno u prve dvije godine, i treći je Jakuševac. Bandić ima megalomanske projekte. Sjetimo se obilaznice oko Sljemena i tunela kroz Sljeme i sličnih.

Dakle, o rotoru ne razmišljate?

Naravno da razmišljam. Nužno ga je denivelirati isto kao i postaviti novu žičaru na Sljeme. Žičara nije bitna samo za skijanje, nego i sada, da turisti imaju još gdje otići jer se u Zagrebu zadržavaju samo jedan i pol dan. Doduše, njihov broj se povećao, ali se zadržavaju kraće. Nudi im se kratka tura šetnjom kroz središte Grada i to je to. Da ih se prošeće Medvednicom i da ih se odvede u Zagorje, ostali bi koji dan duže. Zagreb nije brendiran, odnosno Bandić je dao najbolju dijagnozu svog gradonačelnikovanja kad je rekao da je da su šoping mallovi brand grada Zagreba. To je tužno. Zagrebački brendovi su nešto drugo. Od Marije Jurić Zagorke, licitarskih srca pa do Azre. Ako uspoređujete Zagreb s Dublinom ili Kopenhagenom, onda možete vidjeti što su brendirani gradovi i kako koriste svoje potencijale.

Sve to spominjete, ali je nemoguće izbjeći to da je Bandić bio vaš čovjek i da je SDP zajedno s njim upravljao Gradom.

Da, to je točno. Prvi mandat mu je bio dobar, nakon toga ga je uzelo. Nije on tome izuzetak, identificirao se s Gradom, vlašću i moći, a znamo kako su neki hrvatski dužnosnici kojima se isto dogodilo završili. Ne bježim od toga da je Bandić SDP-ov grijeh, ali za razliku od drugih kandidata, ja nikad nisam bio u Skupštini ni u Skupštini ZGH i mogu mirne hladne glave reći – SDP je pogriješio i zato sam se ispričao.

Ispričali ste se zbog Bandića kazavši ste da je to vaša 'civilizacijska obveza'. Jeste li se kandidature gradonačelnika prihvatili zato da se sutra neki drugi SDP-ov kandidat ne bi morao ispričavati za Davora Bernardića?

Kandidirao sam se jer sam frustriran stanjem u Gradu Zagrebu. Zagreb je prvak promašenih investicija i mislim da moj tim i ja možemo napraviti pomak u Gradu koji ima gomilu neiskorištenih potencijala. Ne bih se dobro osjećao da se nisam uključio. Imam čist obraz i, za razliku od drugih, imam program koji može pomoći Zagrebu da bude bolji i jeftiniji grad za građane koji u njemu žive. Uključio sam se jer je funkcija gradonačelnika postala estradizirana, a ja to ne želim.

Niste nositelj liste za Skupštinu. Kako vam se čini izbor ljudi?

Lista je vrlo korektna, nositelj je Davor Bernardić kao šef zagrebačke organizacije, što je i logično.

Na listi nema Igora Rađenovića, a Jurica Meić nalazi se na poziciji koja mu garantira da će sjednice gledati na televiziji. Riječ je o dva zastupnika koja su vodila dva značajna odbora u posljednjem sazivu Skupštine i bili vrlo žestoki kritičari u radu Milana Bandića. Kako se to dogodilo?

Što se tiče liste, bilo je davno dogovoreno da nema dupliciranja funkcija i da oni koji sjede u Saboru ili drugim institucijama ne budu u Skupštini. Zato nema Igora Rađenovića koji će biti moj zamjenik, a Jurica Meić je jedan od moja četiri glavna čovjeka u kampanji. To mjesto će zasigurno biti ulazno jer je već sada jasno da četiri, pet ljudi neće sjediti u Skupštini jer sada već rade u Gradu ili će raditi. Juričino mjesto je ulazno. Željeli smo poštovati teritorijalnu zastupljenost. Iz Novog su Zagreba, otkud je on, i Bernardić i magistra Sanja Ožić. Fer je i pošteno da svaka četvrt bude zastupljena, a kao što vidite, iz nekih četvrti ima ih više.

Sve to je prihvatljivo, ali na taj način je SDP poslao određenu poruku građanima koja se može protumačiti da oni koji su se pokazali dobrima nisu poželjni.

Ma ne. Rađenović je zamjenik, a Jurica jedan od o četiri ključna čovjeka u kampanji i to je glavna poruka.

Uvjereni ste da ćete ući u drugi krug. Što ako se to ne dogodi? Hoćete li pozvati svoje biračko tijelo da podrži Vladimira Ferdeljija?

Uvjeren sam da ulazim u drugi krug, a kad uđemo u drugi krug, to je nova utakmica, pa bez obzira na rezultat u prvom krugu, u drugom čeka nas nova utakmica, ali, nadam se, i sučeljavanja. Bandić ih uporno izbjegava. Njemu je bježanje u krvi. Već je bježao s pozicije gradonačelnika koju toliko voli. Najprije je pokušao pobjeći na Pantovčak kada je pokušao postati predsjednik, a 2011. pokušao pobjeći u Sabor i nije uspio.

Njegova pozicija je takva da ne mora ići u sučeljavanje. Ankete mu daju veliku prednost i nema potrebe da se u njima eventualno kompromitira i tako počne gubiti na popularnosti.

Mislim da je to nije obveza prema nama protukandidatima, već prema javnosti. Malo je primjera u demokratskim državama gdje nema sučeljavanja ili se ona izbjegavaju. Doduše, u Hrvatskoj imamo dva primjera, i to u dva najveća grada – Zagrebu i Splitu.

U posljednja dva intervjua navodi da mu niste spasili život. Navodi imena ljudi iz liječničkog konzilija i tvrdi da vi na njegovoj bolesti skupljate političke poene.

Ma dajte, molim vas. Ja nikada nisam govorio o svojim pacijentima. To nije dopustivo. Već desetljeće se priča o tome i nikad nije bilo nikakvih demantija i zanimljivo je da Bandić sad izlazi s promjenom te priče.

Ali u razgovoru u Jutarnjem listu prije desetak dana kazali ste da biste mu pomogli ponovno jer vaša dužnost kao liječnika spašavati ljudske živote i da ćete sad to ponovno figurativno napraviti jer ćete pobijediti na izborima.

Zbilja ne bih više o tome. Svih ovih godina nisam pričao o tome. Drugi su to spominjali i o tome govorili.