S mađarskog Internet portala Portfolio.hu doznajemo da je mađarski Vrhovni sud donio 16. lipnja 2014. dugo očekivanu odluku po pitanju pravednosti deviznih bankarskih kredita, javlja Udruga Franak u priopćenju
Mađarski Vrhovni sud donio je odluku da je jednostrana promjena kamatne stope u deviznim hipotekarnim kreditima od strane banaka nepravedna ako banke nisu jasno navele u ugovorima kako do tih promjena dolazi te ako nisu navele njihov utjecaj na obveze plaćanja dužnika. Jednostrane promjene kamata u ugovorima o kreditu bit će dopuštene jedino pod vrlo strogim uvjetima određenim odlukom Vrhovnog suda, a ti uvjeti su toliko ograničeni da će veoma mali broj jednostranih izmjena kamata biti dopušten, stoji u priopćenju Udruge Franak
U odluci Vrhovnoga suda navedeno je i to da prijenos rizika promjene tečaja na dužnika ovisi o svakome konkretnom ugovoru te da banke ne mogu prisiliti dužnike na plaćanje troškova rasta tečaja strane valute, ako ugovor jasno ne određuje taj rizik na jeziku koji je razumljiv prosječnom potrošaču.
Sud je potvrdio da banke moraju koristiti službeni srednji tečaj Mađarske narodne banke prilikom izračuna iznosa deviznih kredita. Portfolio.hu procjenjuje da će postupanje po odluci suda banke koštati oko 96 milijarda forinta (2,4 milijarda kuna).
Ostatak troškova za banke teško je utvrditi, jer konačni učinak ovisi o sadržaju nekoliko tisuća različitih ugovora za hipotekarne kredite.
Udruga Franak napominje da se odluka mađarskoga Vrhovnog suda temelji na presudi Europskoga suda pravde od 30. travnja 2014. kojom je sve to što je mađarski Vrhovni sud odlučio na području Mađarske, prethodno već određeno da se na sličan način mora primjenjivati u cijeloj Europskoj uniji – link
Mađarska vladajuća stranka Fidesz priopćila je da će zaštititi dužnike donošenjem novog zakona kojim će banke biti prisiljene snositi troškove rasta tečaja.
Prve procjene rejting agencija ukazuju na mogućnost da će banke morati kompenzirati dužnicima hipotekarnih kredita oko 11 posto ukupnog bankarskog kapitala odnosno milijardu eura.
Gdje je u svemu tome hrvatska vlast odnosno što je po pitanju kredita s valutnom klauzulom i promjenjivom kamatnom stopom učinila hrvatska vlast? Možemo reći – gotovo ništa. Izmjenama Zakona o potrošačkom kreditiranju administrativno je smanjena kamata u stambenim kreditima s valutnom klauzulom CHF na 3,23 posto. Pritom su zanemareni hipotekarni krediti, kojih ima oko tri posto u ukupnoj količini CHF kredita. Zbog toga zanemarivanja hipotekarni CHF dužnici i dalje imaju uz enormni porast tečaja i vrlo visoke nominalne kamate koje iznose čak i više od osam posto. Osim toga, Ministarstvo financija svojim internetskim uputama (tzv. Tumačenje od 14. siječnja 2014. bankama daje za pravo da jednostrano određuju fiksne marže u postojećim ugovorima o kreditu, dok je u Mađarskoj tako nešto proglašeno nedopuštenim, jer je suprotno temeljnim načelima obveznoga prava. Iz presude Europskoga suda pravde može se vidjeti da je sve opisano nedopušteno na području cijele Europske unije. Tim tzv. Tumačenjem Ministarstva financija nisu oštećeni samo dužnici u CHF kreditima, nego su oštećeni i dužnici u euro i kunskim kreditima koji nemaju na zakonit način ugovorenu promjenjivu kamatnu stopu.
Dužnici sa CHF kreditima te svi ostali dužnici s nezakonito ugovorenim kamatama u Republici Hrvatskoj zasad se mogu nadati jedino pravednosti sudova, budući da je vlast i slijepa i gluha na nezakonitosti koje se događaju naočigled javnosti. Udruga Franak razotkrila je probleme i konstantno na njih ukazuje, ali hrvatska vlast gurnula je glavu u pijesak i dosad nije pokazala da želi značajno sudjelovati u sprječavanju nezakonitosti u bankarskom poslovanju.
