Sada je i sigurno - vraća se zaključivanje ocjena na polugodištu. Zbog ukidanja prije četiri godine učenici bi se previše opustili, a popravak ocjena bio je teži, objašnjava ministar Pavo Barišić. 

‘To je sada na razini stručnih tijela Agencije za odgoj i obrazovanje i Ministarstva da se vrati zaključivanje na polugodištu, a to je tradicija koju smo dugo imali i koja je ukinuta na određeno vrijeme’, kaže Barišić.

No glavno pitanje za obrazovnu reformu je uvođenje devetogodišnje ili ostanak na osmogodišnjoj obveznoj školi. ‘To su stvari za koje je potrebno stručno povjerenstvo i posebna skupina koja će se samo time baviti’, dodaje Barišić. 

Nakon što je 2014. predškola postala obvezna, u Europskoj uniji vode Hrvatsku kao državu s devetogodišnjom školom. Zato je, kaže ministar, cilj povećati broj djece koja idu u vrtiće, pa bi se po uzoru na sjevernoeuropske države uveli takozvani tipski vrtići.

‘To su planski izgrađeni objekti koji se mogu po istim nacrtima koristiti za većinu objekata’, tvrdi ministar obrazovanja. Dok u Finskoj učenici uče programirati već u prvom razredu, kod nas je informatika u 7. i 8. razredu tek izborni predmet. A tako će, čini se, i ostati.

‘Nemamo dovoljno osposobljenog nastavnog kadra u ovom trenutku koji može izučavati takve sadržaje’, objašnjava ministar. 

Sličan problem je i s poduzetništvom i domaćinstvom, za koje postoji potreba, ali nema uvjeta da budu obvezni predmeti u osnovnim školama. 

‘Ako proces bude uspješan, 2018. i 2019. uvest ćemo novi kurikulum. Hoće li biti spremni svi ili dio, ovisit će o ekspertnoj skupini’, zaključio je Barišić. Dugoročni cilj je i uvođenje jednosmjenske nastave, a za sada je neostvariv u 50 posto hrvatskih škola.