'Prijedlog Zakona o životnom partnerstvu je pokušaj demokratskog kompromisa između vrijednosnih stajališta i svjetonazora koji se trenutno nalaze u tenziji u hrvatskom društvu', kazao je uvodno predstavljajući zakon ministar uprave Arsen Bauk.

Naime, Vlada se na ovaj korak, među ostalim, odlučila i zato što smatra da je pravni okvir koji uređuje položaj istospolnih zajednica nedostatan.

'Postojeći Zakon o istospolnim zajednicama iz 2003. propisuje izuzetno uzak opseg prava koja ne mogu osigurati temelj za svakodnevno funkcioniranje istospolnih životnih zajednica. Zakon o istospolnim zajednicama osigurava istospolnim partnerima pravo na međusobno uzdržavanje i pravo na stjecanje zajedničke imovine. Štoviše, način na koji su postavljeni uvjeti nastanka istospolne zajednice pokazao se teško ostvarivim u stvarnom životu. Kao rezultat navodimo da od 2003. godine, kada je izglasan Zakon o istospolnim zajednicama, do danas službeno nije potvrđen nastanak ni jedne zajednice. To ujedno znači da ni jedan par nije ostvario niti taj skromni opseg imovinskih prava koji im pruža postojeći pravni okvir', rekao je Bauk.

Stoga bi neke stvari trebao ispraviti Zakon o životnom partnerstvu, koji prije svega propisuje da se istospolnim partnerima omogućuje sklapanje životnog partnerstva pred državnim tijelom i upis istog u Registar životnog partnerstva koje vode matični uredi.

'Zakonom obuhvatiti pravne učinke istospolne zajednice, koji bi se odnosili i na neformalnu istospolnu zajednicu, kao što su opća prava i obveze, uzdržavanje, imovinski odnosi, nasljeđivanje, porezni status, status životnog partnerstva u mirovinskom osiguranju, sustavu socijalne skrbi, zdravstvene zaštite, u pogledu zapošljavanja i radnih odnosa, pristupa javnim i tržišnim uslugama te javno pravni položaj životnog partnerstva u smislu slobodne kretanja, azilantske zaštite, privremenog boravka, spajanja obitelji i stjecanja hrvatskog državljanstva', rekao je Bauk.

Zakon o životnom partnerstvu istospolnim partnerima ne omogućava usvajanje djece, ali predviđa mogućnost stjecanja prava, skrbi i životnog partnera nad djetetom drugog životnog partera.

'Odluku o stjecanju skrbi donosi sud isključivo temeljem zaštite i promicanja dobrobiti djeteta. Na taj način istospolni partneri dovode se u poredbeni položaj koji u bračnim zajednicama imaju maćeha ili očuh', rekao je Bauk.

Predviđaju se dvije mogućnosti skrbi o djetetu - roditeljska i partnerska skrb.

'Prvi model roditeljske skrbi prati odredbe o roditeljskoj skrbi sukladno Obiteljskom zakonu koji je u proceduri pa će se pozorno pratiti te odredbe. Tim odredbama životni partner koji nije roditelj djeteta bio bi stavljen u položaj koji bismo usporedili s položajem koji u bračnim zajednicama imaju očuh ili maćeha prema djeci svog bračnog druga. Takva osoba ne bi postala roditelj djeteta, ali bi do njegove punoljetnosti stekla obvezu brinuti o interesima djeteta. Sud bi uvijek imao mogućnost oduzeti roditeljsku skrb životnom parteru ako bi smatrao da su interesi djeteta ugroženi', rekao je Bauk.

Ni partnerska skrb ne omogućava posvojenje djeteta. 'Mogućnost stjecanja parterske skrbi nastala bi tek nakon smrti životnog partnera roditelja djeteta, pod uvjetom da drugi roditelj djeteta nije živ. Međutim, uvažavajući specifičnost planiranja obiteljske zajednice životnog partnerstva u kojem žive djeca, izuzetno parterska skrb se može steći za života roditelja djeteta koji živi u životnom partnerstvu, a ako drugi roditelj nije poznat', rekao je Bauk.

HDZ-ov Reiner stao u obranu biseksualnih i transrodnih osoba

Na njegovo izlaganje odmah je stigao neobičan odgovor iz HDZ-a. Naime, Željko Reiner upozorio je kako su vladajući pojasnili da se ovim zakonom želi smanjiti diskriminacija.

'Ako pogledamo sam naslov ovog zakona, on je duboko diskriminatoran. Naime, sukladno novoj političkoj korektnosti, osobe na koje se odnosi ovaj zakon nazivaju se engleskim akronimom, LGBTIQ. Pri tome se ovaj zakon odnosi na prva dva slova, recimo to jasno. Na L, odnosno lezbijka, i G, odnosno homoseksualne muškarce. On se ne odnosi već sukladno tim nazivom na biseksualne, transrodne i međuspolne osobe, što je diskriminatorno', pobunio se Reiner.

Replikom se javio i HDZ-ov Dujomir Marasović. 'Homoseksualaca ima jednako u svim strankama, u svim religijama i u svim državama svijeta. Apsolutno me se ne tiče tko s kim hoda po Zrinjevcu, tko se s kime seksa i na koji način. Mene interesira samo zaštita treće osobe, u ovom slučaju djeteta. Tvrdnja gospodina ministra da nema posvajanja djeteta nije točna, gospodine ministre, vi na mala vrata omogućavate usvajanja i posvajanja djeteta', rekao je Marasović.

Zasmetalo je Marasoviću i što se Bozanića proglasilo homofobom godine. 'Homofob je psihijatrijska kategorija, homo=čovjek, to je psihijatrijska kategorija. Nitko nema pravo birati luđaka godine, a da ne bude zato sankcioniran. I to mora biti zakonski kažnjivo. Ti koji to rade, oni su siledžije, oni diskriminiraju i oni su fašistoidna retorika', kazao je Marasović.

Pokušao mu je odgovoriti ministar Bauk, rekavši da zakon 'ne predviđa posvajanje na mala vrata kroz ključanicu, kroz prozor, kroz dimnjak'.

'U slučaju partnerske skrbi ne radi se ni o kakvom posvajanju, ni o posvajanju biološkog djeteta jednog od partnera, ni o zajedničkom posvajanju djece koja nisu njihovi biološki potomci. Za razliku od posvajanja, partnerska skrb je opcija samo kad drugi biološki roditelj nije poznat, odnosno kad su oba preminula, dakle kad dijete više nema nikoga i ne posvaja ga par, nego druga preživjela osoba, dakle pojedinac s kojim je dijete živjelo u zajednici s njegovim ocem ili njegovom majkom, ako tako odluči sud. I drugo, kod partnerske skrbi nema raskida odnosa srodstva s biološkim srodnicima niti zasnivanja odnosa srodstva sa srodnicima partnera kao što je temelj posvajanja', pojasnio je Bauk.

Svoje mišljenje kratko je iznio i HDZ-ov Davorin Mlakar. 'Ovaj zakon je način da izbjegnete potvrđivanje rezultata referenduma koji se dogodio prije nekoliko mjeseci i koji je odredio ustavnu definiciju braka. Pa ste ovim zakonom ustvari željeli izbjeći ono što vam određuje pozitivno zakonodavstvo u RH. Samo za ilustraciju, ovim zakonom vi čak omogućavate da neformalne zajednice, istospolne ili životna partnerstva, budu onaj oblik koji može priznati državljanstvo partnerima, što hrvatsko zakonodavstvo ne predviđa ni za izvanbračne odnose', rekao je Mlakar.

'Ako ovaj zakon nije u skladu s Ustavom, njega će Ustavni sud staviti van snage i ja nemam nikakve dileme da bi on to napravio ako je to što vi govorite točno', odgovorio mu je Bauk.

ORaH-ova Mirela Holy založila se, pak, da zakon bude još progresivniji. 'Da politika nije u proteklim vremenima išla ispred glavnih struja u društvu, pitanje je bismo li se do danas oslobodili ropstva ili situacije u kojoj žene ne bi imale pravo glasa, pravo na imovinu, pravo na djecu na kraju krajeva. Zbog toga mislim da bi bilo potrebno razmotriti odredbe koje se tiču posvajanja djece, posebice kada govorimo o situacijama u kojima je jedan od partnera biološki roditelj tog djeteta. Ako smo već krenuli u nekom pravcu, mislim da trebamo ići do kraja', rekla je Holy, na što joj je Bauk odgovorio da je ovo kompromis.

'Mi ćemo s ovakvim prijedlogom biti negdje u zlatnoj sredini. Ne moramo mi u svemu biti najavangardniji, ali ne moramo biti ni na ovome drugome dijelu', rekao je Bauk.

Prijedlog Zakona o životnom partnerstvu nije dobro dočekan ni kod Ivana Šimunovića iz HSP-a AS. 'Ovo je ideološki dokument koji na prilično perfidan način izigrava volju Hrvatica i Hrvata izraženu putem narodnog referenduma prošle godine. Žalosna je činjenica da se vladajući ne bi ovoga ni sjetili da se Hrvati nisu izravno demokratskim putem suprotstavili samovolji Zorana Milanovića. Još je žalosnije to što smo mi ovdje prisiljeni trošiti vrijeme i novac poreznih obveznika na ideološke rasprave dok ekonomija u Hrvata sve dublje i dublje tone. Ovo je nasilje nad demokracijom i nasilje nad voljom naroda', rekao je Šimunović.

'Ustavni sud je izrijekom napisao da rezultat referenduma neće imat nikakvog, naglašavam nikakvog, pa naglašavam još jednom nikakvog utjecaja na zakonsku regulaciju prava izvanbračnih i istospolnih zajednica', odgovorio mu je Bauk.

Međutim, Šimunović je spočitnuo i što je po njemu skalapanje životnog partnerstva isto što i sklapanje braka. 'Čak se i prezime može mijenjati', rekao je Šimunović.

Hrvatskom zakonodavstvu ga je poučio Bauk. 'Svaka osoba prema Zakonu o osobnom imenu ima pravo na promjenu prezimena', rekao je Bauk.

Marasović uvrijeđen zbog izlaganja Gordane Sobol

Prijedlog zakona u ime kluba SDP-a podržala je SDP-ova Gordana Sobol, koja je upozorila da što se više u hrvatskom društvu htio urediti status istospolnih zajednica, to je više rasla zabrinutost za djecu.

'Takve vrste zabrinutosti po našem mišljenju duboko su ukorijenjene u predrasudama i stereotipima o LGBT osobama. Naprotiv, društvene znanosti prokazuju na neki način ovu tobožnju zabrinutost i smatraju je potpuno neutemeljenom. Štoviše, sva istraživanja ukazuju na to da se djeca čije su majke lezbijke ili očevi gayevi ne razlikuju po svome znanju, po svojoj prilagodbi ili ukupnoj dobrobiti od djece heteroseksualnih roditelja. Također, ne postoje nikakvi znanstveni dokazi za tvrdnju o tome da su lezbijke, gayevi i biseksualne transrodne osobe na bilo koji način neprikladne za brak ili partnerstvo ili da budu roditeljima zdrave i dobro prilagođene djece', rekla je Sobol.

Govoreći o samom zakonu, Sobol je upitala može li se ostvariti partnerska skrb ako je jednom biološkom roditelju oduzeta roditeljska skrb.

'Pri tome mislimo na one slučajeve oduzimanja roditeljske skrbi kada je u pitanju nasilje, zlostavljanje različitih vrsta, eventualno seksualno zlostavljanje i slično i predlažemo da se vidi mogućnost mogu li se u te odredbe članka zakona ugraditi i pojedini izuzetni slučajevi, dakle, ostvarivanje parterske skrbi u slučajevima kada je oduzeta ta roditeljska skrb, uz, naravno, to da bi takvu odluku morao donijeti sud', rekla je Sobol.

Na izlaganje se osvrnuo njen stranački kolega Šime Lučin. Naime, iako je stav SDP-a da se zasad ne dopusti posvajanje djece istospolnim parovima, Lučin osobno smatra da bi to trebalo dozvoliti. 'Mislim da nije više vrijeme da sferu ljudskih prava realiziramo na rate, pa ono, pravimo korak mali, pa onda drugi put drugi korak. Haj'mo napraviti potpun iskorak i da jednom završimo tu priču', rekao je Lučin.

Uvrijeđen izlaganjem Gordane Sobol našao se HDZ-ovac Marasović .'Vi ste rekli da je zabrinutost za djecu u ovim homoseksualnim brakovima, da je to posljedica predrasuda nas budala, nekih konzervativaca, nepismenih ili polupismenih, i da su društvene znanosti dokazale da ta djeca žive u raju u tim brakovima. Ja vama odgovaram da je taj vaš stav posljedica vašeg ideološkog boljševičkog, komunističkog, totalitarnog, totalitarističkog mentaliteta s kojim još niste raskrstili', odgovorio je Marasović i zaradio upozorenje predsjedavajućeg.

'A vezano uz etikete boljševika, totalitarizme, komunističko nasljeđe i ne znam što, molim vas kolega Marasović onda o tome razgovarajte s predsjednikom svoje stranke, koji svojim govorima i onime što dopušta na skupovima vaše stranke dokazuje da nas upravo vi ili on želite vratiti u takav jedan totalitarni sustav kakav vjerujem da nikome od nas ne bi trebao', rekla je Sobol.

SDP-ov Marin Jurjević svoju je repliku također iskoristio kako bi se osvrnuo na govor mržnje na nedavnom HDZ-ovu skupu u Omišu. 'Ja danas nosim ovaj bedž s duginim bojama na sebi zato što želim javno iskazati svoje protivljenje totalitarnom duhu koji ovih dana kruži Hrvatskom. Danas smo mi svjedoci da se na stranačkim skupovima prijeti jamama onima koji ne misle isto. Neki od tih ljudi, neki, sjede i ovdje s nama, ovdje u dvorani. Mi moramo ustati protiv totalitarne svijesti, totalitarnog duha i jedne prijetnje totalitarizma kao tobožnjeg domoljublja. I nemojmo se zato igrati s tim zapaljivim stvarima. Nemojte misliti da će to tek tako mirno proći', rekao je Jurjević.

Suzdržan prilikom glasovanja bit će nezavisni zastupnik don Ivan Grubišić, koji osobno smatra da se ne trebaju donositi novi zakoni, nego da jednostavno treba poštivati ustavno načelo da su svi jednaki. Ispričao je pritom i što je nedavno doživio u Danskoj. 'Ispričat ću jedan događaj iz Kopenhagena prošlog tjedna, kada se jedna naša sugrađanka vozila taksijem od aerodroma do centra Kopenhagena. Onda je šofer pitao odakle je, ona je rekla da je iz Hrvatske, Croatia. On je ostao iznenađen; potom mu je rekla da je to jedna od država bivše Jugoslavije. Taksist joj je odgovorio - aha to znam, mi smo vas primili u Europsku zajednicu, ali Europska zajednica još nije ušla u vaše glave', prepričao je Grubišić.

Odmah se javio HDZ-ov Marasović. 'Vi ste pričali anegdotu o šoferu u Amsterdamu, u Bruxellesu, ne znam točno koji ste grad spomenuli i da taj šofer ne zna gdje je Hrvatska, a zna gdje je Jugoslavija. I kao on je nas nešto podučio što mi trebamo činiti. Treba vam pomoć da shvatite da je taj šofer jedan primitivac, jedan nepismeni čovjek, jedan neinformirani čovjek, jedan čovjek koji nije zaslužio da on vama bude prosvjetitelj i put vodilja razvoja hrvatskog društva', rekao je Marasović.

S Grubišićem se donekle složio HDZ-ov Reiner, kazavši da i on smatra da ne treba donositi novi zakon, nego samo popraviti postojeći. Dapače, rekao je da bi trebalo dopuniti i neke druge zakone. 'Predlagatelj nigdje ne upućuje na Zakon o sprečavanju nasilja u obitelji kao da npr. takvih pojava ne može biti u zajednicama životnog partnerstva. Dapače, riječ nasilje se uopće ne spominje u cijelom prijedlogu, a prema aktualnom prijedlogu zajednicama životnog partnerstva ne može se pružati zaštita od nasilja u obitelji. Recimo, to je jedan ozbiljan propust ovog prijedloga pa sam ja očekivao da će se na to referirati, ali eto nije. Interesantnije su nam valjda priče o jamama i taksistima u Kopenhagenu', rekao je Reiner.

Bauk Đuroviću: Širite netrpeljivost!

U jednoj od replika oglasio se i HDSSB-ov Dražen Đurović, koji je spočitnuo da ovaj zakon otvara širom vrata za surogat roditeljstvo. 'Surogat roditeljstvo je jedan odvratan način korištenja drugog čovjeka, ponižavanja i plaćanja za novac. Koristeći činjenicu da je druga osoba ženskog spola siromašna i živi u nekoj drugoj državi, dva muškarca će za određenu količinu novca unajmiti tu ženu za neko razdoblje, da bi oni u svojoj zajednici mogli imati dijete', rekao je Đurović.

Takav stav, odgovorio je ministar Bauk, temelji se na ozbiljnoj predrasudi prema gay osobama i potiče netrpeljivost i mržnju.

'Mogućnost odlaska u siromašnije države radi 'kupovine djece' putem surogat majčinstva odavno je dostupna onima koji žele imati djecu, a to ne mogu ostvariti biološkim putem ili posvojenjem. Heteroseksualni parovi koji ne mogu začeti niti in vitro metodom, mogu se ovog trena uputiti u neku Ukrajinu i tamo kupiti usluge surogatstva. Ako je tako nešto moguće već i danas, valja se glasno zapitati iz kojih motiva se sada povlače tvrdnje da će baš ovaj zakon dovesti do defacto legalizacije kupovine djece u inozemstvu i ignorirati da ta mogućnost već odavno postoji i da je zabranjena kazneno pravnim poretkom Republike Hrvatske, kao i međunarodnim kaznenim pravom, jednostavno ukazuje na to da oni koji iznose takve tvrdnje, potiču predrasudu da su gay osobe iskvarene i nemoralne', odgovorio je Bauk.

Reiner: Omogućite priziv savjesti!

U raspravi u ime Kluba HDZ-a Željko Reiner ponovio je da se Zakonom o životnom partnerstvu izigrava volja građana s nedavnog referenduma, ali i da se omogućava sklapanje braka istospolnim zajednicama pod drugim nazivom. 'Time je duboko ugrožena vladavina prava u Hrvatskoj. Na referendumu nije izražena volja naroda samo da se drugačiji oblici zajednica od one životne zajednice žene i muškarca ne smiju zvati brak, već da takve zajednice nemaju i ne mogu imati stvarno obilježje i potpuni sadržaj braka', rekao je Reiner.

Upitao je Reiner zašto u zakonu izričito nije zabranjeno posvajanje djece. 'Umjesto toga, ovaj prijedlog zakona izmišlja nove institute koji su ustvari posvojenje samo se tako ne zovu, nego ih se naziva roditeljska skrb, odnosno partnerska skrb, a sadržajno daju sva prava posvojitelja, maćehe i očuha, osim formalnog upisa u djetetovu maticu rođenih. Time se naprosto vara javnost jer se u stvarnosti na mala vrata uvodi posvajanje', rekao je Reiner.

Zatražio je da se zakonom omogući i priziv savjesti. 'Prijedlog zakona stavlja razne službene osobe kao što su bilježnici, socijalni radnici, matičari, suci, koji zbog svojih eventualnih vjerskih i svjetonazorskih stavova to ne prihvaćaju, u vrlo tešku, da ne kažem bezizlaznu situaciju. Što je, naime, s matičarima i socijalnim radnicima koji zbog svojih uvjerenja ne žele sklapati takve zapravo istospolne brakove koji se samo drugačije zovu. Što je sa sucima koji ih ne žele raskidati?' upitao je Reiner.

Zapitao se Reiner i zašto se baš u ovom trenutku inzistira na ovom zakonu, kada Vlada ima puno većih problema s obzirom na krizu. 'Zanimljivo je da se sad donosi ovaj zakon, tim više što se radi zapravo o zakonu koji se tiče vrlo malog broja osoba. Prema popisu stanovništva postoji samo 70 takvih parova, odnosno 140 osoba. Međutim, bez obzira na to što se radi o uistinu vrlo malom broju osoba, ako Vlada drži da je u ovom društvenom i gospodarskom trenutku važnije od bilo čega drugoga zaštititi njihova prava ili im dati neka prava koja dosad nisu imali, onda je duboko razočaravajući način na koji se pokušalo to postići ovim prijedlogom zakona', rekao je Reiner.

Odgovorio je mu je SDP-ov Domagoj Hajduković. 'Kažete koliko ljudi ima, pa njih ni nema puno, njima ne treba pomoć. Talmud kaže - onaj tko spasi jedan život, spasio je cijeli svijet. Ako pomognemo jednom čovjeku, jednom paru, ovaj zakon se isplatio, ali pomoći ćemo puno više njih', rekao je Hajduković.

Milinović: Tko je otac, a tko majka - Šime ili Nenad?

HDZ-ov Darko Milinović uvjeren je da Zakon ne štiti prava istospolnih zajednica, a da se pogotovo nije razmišljalo o djeci.

'Uzmimo sada da jedan Šime i jedan Nenad posvoje jedno dijete i to dijete dođe u dob kada krene u vrtić, ima dvije ili tri godine i dođe u vrtić i tamo razgovara sa svojim vršnjacima i obično je pitanje tko ti je mama. I to dijete u tom trenutku zaista ostaje bez odgovora, zapanjeno jer ne zna odgovoriti, jer mu je ovaj zakon omogućio da ima ili dvojicu tata ili dvije mame. Kako on može odgovoriti svojim vršnjacima? Može otići kući i pitati Šimu i Nenada tko je mama, tko je tata', kazao je Milinović.

Na njegovu dilemu odgovorio je Bauk. 'Ni jedna odredba ovoga ni bilo kojeg zakona u RH ne dopušta bilo kojoj dvojici muškaraca ili dvijema ženama u bilo kakvoj vezi da posvoje dijete i da mu budu roditelji, ne dopušta. Jer ne znam što bi bio, tko bi bio otac, a tko bi bio majka. To sad nemaju ni roditelj jedan ni roditelj dva. Ovaj zakon to ne dopušta. Što ovaj zakon dopušta? Da osobi koja ima svoje dijete, dakle Nenad ili Šime, ako nakon braka ili već načina na koji su dobili dijete stupe u životno partnerstvo, omogućava Nenadu da ako Šime umre ili Šimi da ako Nenad umre, nastave se brinuti za Nenadovo, odnosno Šimino dijete', rekao je Bauk.

Na Baukovo izlaganje je reagirao i HDZ-ov Ante Sanader. 'Spomenuli ste dvije mame i dva tate, pa bih vas ja pitao što mislite da ste vi dijete nekoga Zdravka i Srećka. Znate kakva je naša civilizacija. U našoj civilizaciji je majka ipak simbol nečeg najljepšeg i nečeg najsvetijeg. Kako biste se osjećali slušajući sve pjesme i ljepote o majkama, a vi mame nemate?' rekao je Sanader.

'Što se tiče toga kako bi se netko osjećao da je dijete Zdravka i Srećka, koliko ja znam Zdravko i Srećko ne mogu dobiti dijete. Pa onda vrlo teško bi mogao netko biti dijete Zdravka i Srećka, koliko god taj Zdravko i Srećko bili napredni i sposobni. Ali ako bi netko bio dijete Zdravka i Zdravke ili Srećka i Srećke, onda bi vjerojatno bio ponosan na svog oca Zdravka i na svoju majku Zdravku, ili možda ne bi bio ponosan zbog toga što je otac Zdravko jednog dana odlučio živjeti sa Srećkom. Neka djeca zbog toga ne bi bila ponosna, a neka djeca bi bila ponosna bez obzira na to je li Zdravko otišao živjeti sa Srećkom muškim ili Srećkom ženkom', pojasnio je Bauk.

Nezavisna zastupnica Jadranka Kosor podsjetila je na to kako su se kroz povijest razvijali zakoni, kazavši kako je ne tako davno u Obiteljskom zakonu dopušteno da žena koja nema partnera posvoji dijete sama. Nadovezao se na to ministar Bauk. 'Svako vrijeme i svako društvo imaju neka svoja ograničenja, što možemo shvatiti pozitivno i negativno. Primjerice, gospodin Milinović je spomenuo Nenada i Šimu, a da je spomenuo Mirka i Slavka... Mirka i Slavka bi vjerojatno strijeljali tada. Mi se volimo pozivati na antifašističku tradiciju, ali tada bi ih strijeljali', rekao je Bauk.

Procvijetala ljubav u sabornici

U raspravi je u ime kluba zastupnika HDSSB-a sudjelovao i Dražen Đurović, koji smatra da je zakon 'ideološki i svjetonazorski obojen'.

'Činjenica je da slika Svete obitelji kao ideala kojem težimo, taj arhetip koji je bio ideal kršćanske Europe stoljećima, danas je manje-više zastrt slikama s raznih parada u kojima u prvim redovima paradiraju bivši komunisti, a danas prosvijećeni liberali i egalitaristi', rekao je Đurović

I u HDSSB-u smatraju da se životno partnerstvo izjednačava s brakom, ali i da se na mala vrata omogućava posvajanje djece istospolnim parovima.

'No, slažemo se sa svima onima koji pozivaju na dijalog, otvorenost, toleranciju i izbjegavanje isključivosti oko tih pitanja i spremni smo razgovarati, spremni smo pregovarati oko tih tema i oko tih pitanja jer dobar dio te problematike nije problematika ljudskih prava, nego svjetonazora', rekao je Đurović.

'Pozvali ste na razgovor, ja moram reći da ja prihvaćam vaš poziv. Recite gdje i kad, ne mora biti u javnosti, sve ćemo razjasniti u čemu se slažemo, u čemu se ne slažemo jer razgovarat uvijek treba', odgovorio je Bauk Đuroviću, podsjetivši da je možda malo oštrije reagirao na Đurovićevu primjedbu o surogat roditeljstvu.

'Ja se inače na vas uopće ne ljutim, vi ste meni simpatični, to i znate, tako da rado prihvaćam vaš poziv na kavu', odgovorio je Đurović.

Simpatije su pale i između HNS-ove Sonje König i HDZ-ove Đurđice Sumrak, koje su izjavile da bi kao heteroseksualke rado sklopile životno partnerstvo, kad bi zakon to omogućavao i njima, a ne samo homoseksualcima.

'Ljubav je ljubav bez obzira na to vole li se Željko ili Josip, bez obzira na to vole li se Sonja ili Đurđica, bez obzira na to vole li se Sonja ili Zvonko. Ali u našoj zemlji Sonja još uvijek ne može naslijediti Đurđičin stan, iako su provele cijeli život zajedno dijeleći i dobro i zlo. U našoj zemlji u slučaju Đurđičine bolesti, Sonja ne može koristiti bolovanje ili odlučivati o Đurđičinom terapijskom postupku', rekla je König u izlaganju u ime HNS-a.

Nije dugo trebalo čekati za odgovor HDZ-ove Đurđice Sumrak.

'Sonja, ako se jednog dana desi da se moj sin oženi i ode i ostavi mene, a vaše dijete isto ostavi vas - zašto da ne, pa mi ćemo se jedna za drugu brinuti. A to ne znači da smo istospolne. Međutim, ne možemo ništa napraviti osim što možemo otići kod javnog bilježnika i jedna drugoj prepisati svoju imovinu. Ja sam starija od vas pa pretpostavljam da ćete vi naslijediti moju', kazala je Sumrak.

'Kolegice Đurđice, ako bih voljela da se netko brine za mene, to ste svakako vi', replicirala je König.