Stanku je jutros prvi zatražio SDP-ov Mirando Mrsić povodom jučerašnjeg prosvjeda radnika zagrebačkog Studentskog centra kako bi premijera Andreja Plenkovića podsjetio na 'njegova brojna obećanja da će mu prioritet biti socijalni dijalog'. 'Čini se da je navedeno obećanje palo već na prvom testu i da je vrlo brzo zaboravio na vjerodostojnost svoje politike', prozvao je bivši ministar rada aktualnog premijera.

'Ako je to jedan od prioriteta, nezamislivo je da jučer nitko od predstavnika Vlade nije našao shodno sastati se s radnicima. Takvim postupanjem poslodavca šalje se lošu poruku svim ostalim poslodavcima u Hrvatskoj kako da postupaju prilikom kolektivnog ugovaranja', upozorio je Mrsić.

'Temeljno pravo radnika je da svoje pravo urede kolektivnim ugovorom u dogovoru s poslodavcem', podsjetio je Mrsić. Vlada ruši umjesto da nastavi izgrađivati 'ionako krhko povjerenje između socijalnih partnera', kazao je i poručio: 'Uvijek ćete naći podršku u SDP-u - radnici i radnice SC-a, niste sami, izborite se za svoja prava.'

HSS traži povećanje rudne rente

Govoreći o raspodjeli prihoda od naknade za eksploataciju ugljikovodika, koja puni proračune jedinica lokalne samouprave, HSS-ov Mladen Madjer upozorio je da su se oni zabrinjavajuće smanjili u zadnje vrijeme. Kao primjere naveo je situaciju iz europskih zemalja u kojima se pokazuje drugačiji postotak raspodjele i pozvao na promjenu uredbe o ugljikovodicima

'Rudna renta u drugim državama iznosi daleko više pa je tako u Njemačkoj 18 posto, a u Austriji od 15 do 22 posto. Tražim da se i u Hrvatskoj poveća rudna renta na 12 posto i da se poveća i prihod jedinicama lokalne samouprave, kojima će nova porezna reforma smanjiti dio sredstava. Ovo bi bio dobar način za vraćanje dijela sredstava u lokalne proračune', smatra Madjer.

Dodao je i da je rudna renta rasla tijekom godina, ali se iznos koji dobivaju općine i gradovi smanjivao jer sada u raspodjeli dobiti od rudne rente sudjeluje i država, ali i županije, pa predlaže da od ukupno 12 posto županijama i gradovima odnosno općinama pripadne po pet posto, a državi dva posto.

Osvrnuvši se na problem netransparentnog eksploatiranja ugljikovodika, upozorio je da 'općine i gradovi u posljednjih nekoliko godina dobivaju samo određene iznose na svoje račune, bez izvještaja o količini koja je eksploatirana na tom području'.

'Klub HSS-a će ići s prijedlogom prema Vladi za promjenom ove uredbe i za jasnijim i transparentnijim poslovanjem Ine, kao i za povećanjem rudne rente, od čega bi najviše koristi imale jedinice lokalne i regionalne samouprave', najavio je Madjer i pozvao kolege s područja Koprivničko-križevačke, Virovitičko-podravske i Bjelovarsko-bilogorske županije na zajedničko djelovanje u rješavanju ovog problema pokazujući 'svoj lokalpatriotizam'.

'Ove godine u Republici Hrvatskoj ubijeno je 18 žena, u odnosu na prosjek od 11 do 13 takvih slučajeva ranijih godina', upozorila je HDZ-ova Ljubica Lukačić te je povodom obilježavanja današnjeg dana podsjetila na povijest obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama.

Istaknula je da su nažalost žene i danas diskriminirane i da se nad njima vrši nasilje, koje je i u porastu. Pritom je upozorila da su žene s invaliditetom dvaput više izložene nasilju, a nasilnici su najčešće njima bliski muškarci.

Lukačić je pozvala i na ratifikaciju Istanbulske konvencije, koja je već potpisana, ali ju Republika Hrvatska još uvijek nije ratificirala. No vjeruje da će država u što kraćem roku ratificirati konvenciju, a žene je pozvala da prijavljuju nasilje i da ne šute: 'Ove godine je zbog nasilja nad ženama kažnjeno više od 900 ljudi, ali ima mnogo slučajeva koji nisu ni prijavljeni.'

Nakon stanke zastupnici su nastavili sjednicu raspravom o zakonu o izvršenju proračuna za 2016. godinu, a državni tajnik Ministarstva financija Željko Tufekčić u ime predlagatelja je obrazložio prijedloge izmjena zakona, prema kojima se mijenja iznos do kojeg se država najviše može zadužiti na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala sa sadašnjih 23,9 milijardi na 19 milijardi kuna

U prijedlogu se mijenja iznos tekuće otplate glavnice državnog duga s 17,4 na 17 milijardi kuna, kao i ukupna visina zaduženja i tekuće otplate za izvanproračunske korisnike državnog proračuna. Zaduženje izvanproračunskih korisnika iznosi tako 2,1 milijardu kuna, a tekuće otplate glavnice 2,2 milijarde kuna.

Mijenja se i iznos sredstava pomoći koja se određenim jedinicama lokalne i područne samouprave dodjeljuje iz državnog proračuna, odnosno povećava za 20 milijuna kuna, na 694,8 milijuna kuna.

Otkud manjak u Fondu za zaštitu okoliša?

HDZ će podržati izmjene zakona o izvršenju proračuna, najavila je u ime Kluba Branka Juričev Martinčev: 'Sa zadovoljstvom možemo kazati da u prvoj polovici 2016. imamo pozitivna kretanja u domaćem gospodarstvu. Broj registriranih nezaposlenih je sve manji - sve je to rezultiralo i povećanjem prihoda u proračunu.'

Kritiku je imala na račun velikog manjka koji bilježi Fond za zaštitu okoliša, kazavši da on u prvih šest mjeseci iznosi 349 milijuna kuna i kazala da je to nedopustivo, smatrajući kako je 'očito da se dogovaralo više no što je bilo raspoloživih sredstava'.

Nadovezao se Branko Hrg kazavši da problem s Fondom za zaštitu okoliša utječe i na jedinice lokalne samouprave jer su nerijetko koristile sredstva iz Fonda. Mjera kojom se rebalansom predlaže preusmjeravanje dijela prihoda u jedinice lokalne samouprave dobrodošla je, ali i nedovoljna, upozorio je Mostov Miro Bulj, upozorivši da postoji niz područja u Hrvatskoj koja su danas marginalizirana i zaboravljena

Zar će Hrvatska ostati samo na Zagrebu?

'Sredstva bi se trebalo ulagati isključivo u razvoj tih sredina', smatra Bulj jer su lokalne samouprave temelj razvoja hrvatskog društva. Kritizirao je centralizaciju, pri čemu se osvrnuo na Hrvatske vode, ustvrdivši da nitko ne nadzire kako i u što one troše sredstva te je zaključio: 'Očito se državnom imovinom ne upravlja dobro, poglavito na štetu hrvatskih građana, naročito u nerazvijenim krajevima. Država je centralizirana i ako se ništa ne promijeni, Hrvatska će ostati samo na Zagrebu i još nekim sredinama.'

No rebalansom se ne vidi kome idu sredstva za jedinice lokalne samouprave - ide li to brdsko-planinskim područjima ili kojima, upozorio je SDP-ov Branko Grčić i odgovorio na ranije prozivke da njegova vlada nije smanjila sredstva jedinicama lokalnih samouprava.

Vezano upravo uz jedinice lokalne samouprave, odnosno brdsko-planinska područja u kojima se pomoć nepravedno raspodjeljuje, amandmane su podnijeli HNS i HSU, kazao je u ime njihova kluba HNS-ov Milorad Batinić, a bivši kolege iz Mosta pokoškali su se oko toga tko i kako na što ima pravo trošiti državna sredstva.

Petrova se voza svaki vikend za Metković, a Bulj govori o štednji

Naime, Bulj je, upozoravajući na troškove i raspodjelu sredstava, upozorio da bi trebalo pripaziti i na to kako se koristi službene automobile i slično, na što je reagirao Ivica Mišić, danas u stranci Promijenimo Hrvatsku, koji je kao ključnu stvar naveo da je potrebno podići gospodarstvo kako bi se riješilo probleme.

Raspodjela sredstava i raspolaganje službenim vozilima samo je dio strategije, upozorio je i podsjetio na ponašanje šefa Sabora i vođe Mosta Bože Petrova, kojega se svakog vikenda službenim automobilom vozi sve do Metkovića.

'Ne mora se ići do Metkovića službenim automobilom, može se i svojim', poručio je Mišić, a Bulj na to komentirao kako Mišić, da nije bilo Mosta, ne bi danas sjedio u Saboru.

Za što ginu ljudi u Afganistanu?

Proračun Ministarstva obrane sve je niži, upozorio je izrazivši nadu da će se u idućim godinama posvetiti veća pažnja materijalnom statusu hrvatskih vojnika. Državni tajnik Ministarstva obrane Tomislav Ivić, nakon što su zastupnici prešli na sljedeću točku dnevnog reda, u ime predlagatelja obrazložio je odluku o slanju dodatnih vojnika u šest mirovnih misija u kojima Hrvatska sudjeluje već više godina. Riječ je o dvije operacije pod patronatom NATO-a u Afganistanu i na Kosovu, tri UN-ove operacije u Indiji i Pakistanu te Zapadnoj Sahari i Libanonu, kao i misiji pod patronatom EU-a u Somaliji.

Živi zid neće podržati nastavak akcije u Afganistanu, kazao je njihov zastupnik Branimir Bunjac, istaknuvši kako 'nije riječ o mirovnim, nego o vojnim akcijama - ratnom stanju kojem se više ne zna ni konca ni kraja'. Podsjetio je da rat u Afganistanu traje već 16. godinu i samo se rasplamsava, a pobunjenici, koje se lažno naziva teroristima dok se oni zapravo bore za slobodu, broje 140.000 ljudi, a vladine snage imaju dvaput manje.

Bunjac u pozadini svega vidi NATO-ov strah da bi Rusija preko Afganistana htjela izaći na toplo more: 'Afganistanski narod strašno pati, tamo je ubijen nebrojen broj ljudi, ogroman je broj raseljenih. Poginuli su i mnogi pripadnici tzv. mirovnih misija, iz više od 30 zemalja. Dakle, hrvatski vojnici u Afganistanu nisu sigurni', upozorio je Bunjac i izazvao reakciju HDZ-ova Josipa Đakića, koji mu je poručio da je svojim izlaganjem stao na stranu talibana, jednako kao i što je njegov 'kolega branio velikosrpske agresore'. Aludirao je, čini se, neke od ranijih izjava Ivana Pernara iz Abecede demokracije, koji je bio u Živom zidu, no Bunjac mu je poručio da je njegov tijek misli teško pratiti.

Bunjcu je odgovorio i Ivić, kazavši da hrvatski vojnici u Afganistanu djeluju savjetodavno: 'Hrvatske snage u Afganistanu nisu nikada sudjelovale u borbenim operacijama', a SDP-ov Joško Klisović, bivši pomoćnik ministrice vanjskih i europskih poslova, najavio je u ime Kluba zastupnika SDP-a da će oni podržati predložene zaključke o slanju dodatnih vojnika u mirovne misije i objasnio zašto: 'Moramo pomoći, kao što smo i mi tražili pažnju međunarodne zajednice 1991. godine.'

'Izvore nestabilnosti treba gasiti tamo gdje se oni u svijetu pojave', poručio je Klisović, a nakon završene rasprave zastupnici su glasali o dosad raspravljenim točkama, uključujući odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga u mirovnim misijama NATO-a i UN-a.

Ćirilične ploče opet izazvale raspravu u Saboru

Mandatno-imunitetno povjerenstvo (MIP) predložilo je Saboru da se skine imunitet HDZ-ovu saborskom zastupniku Stevi Culeju kako bi se protiv njega moglo voditi postupak na Općinskom sudu u Vukovaru zbog kaznenog djela remećenja javnog reda i mira, odnosno izazivanja nereda. Riječ je o djelu počinjenom u Vukovaru u rujnu 2013. vezano za prosvjede Vukovaraca protiv postavljanja ćiriličnih ploča na državne institucije u tome gradu.

Culej je zatražio od zastupnika da svi glasaju za to da mu se skine imunitet kako bi mogao dokazati svoju nevinost: 'Neosnovano sam optužen u političkom progonu, montiranom procesu na osnovi nekih prošlih vremena - žele nas obilježiti kao one koji huškaju na nemire, kao probleme u našem društvu, ne bi li se na taj način na nama ostavila ljaga pa da ne možemo nikako djelovati u našoj Hrvatskoj - to je oblik specijalne borbe protiv hrvatskih branitelja.'

Opetovao je da je riječ 'o protuustavnim djelima bivše vlade Zorana Milanovića te Arsena Bauka i Ranka Ostojića i uz svesrdnu pomoć još nekih koji su prouzrokovali nesklad u inače mirnom Vukovaru, u kojem se i on trudi uz napore da bi suživot zaživio'.

Tko je faca - Bauk ili Culej?

SDP-ov Željko Jovanović je Culeja, za koga je upozorio da 'raspiruje netrpeljivost u društvu', podsjetio da je odluka o postavljanju ćiriličnih ploča u Vukovaru donesena u suradnji s HDZ-om te ga je zamolio da ne brani svoje kazneno djelo napadajući neosnovano sve ostale. Culej mu je odvratio da se poziva na govor mržnje kazavši kako Jovanović tako zove sve što mu se ne sviđa čuti, a on to zove 'govorom istine, pravde ili barem željom za tom pravdom' te da se nada da će se u ovom Saboru izglasati da se ćirilične ploče ukloni na legalan način

Bauk ga je na to podsjetio da se u međuvremenu već promijenila Vlada od one nenarodne, a ploče još uvijek stoje u Vukovaru i poručio mu: 'Pa budite face i skinite ih.' 'Ja sam svoju facu dokazao u Domovinskom ratu i meni više dokazivanje face nije potrebno. Ploče će se skinuti kad za to budu stečeni adekvatni uvjeti, koje ćemo mi u ovom Hrvatskom saboru, nadam se, provesti. A vi biste trebali biti faca pa vratite, samo kao što smo i mi bili, ploče.'

Zašto se Plenkovića ne pita oko ploča?

Da su dvojezične ploče koje su legitimno postavljene u Vukovaru i dalje tamo, podsjetio je i SDP-ov Nenad Stazić upitavši: 'Zašto se obraćate Milanoviću, Ostojiću, Bauku? Zašto se ne obratite Plenkoviću ako mislite da se te ploče moraju maknuti? Tražite od Mosta hoće li vas podržati i raskinuti s HDZ-om ako imate petlje.'

'Tko je u zdravom razumu uopće donio odluku da se u Vukovaru postave ćirilične ploče', zapitao je bivši HDZ-ov Željko Glasnović vrativši se do 1945. godine. 'Opet se dogodilo ono što i '45. Tada su skinuli kokardu i stavili petokraku, a '91. su skinuli petokraku i vratili kokardu. Je li to tabu tema da se ne govori o tisućama nestalih koje se mora naći, o materijalnoj odšteti, a plaća se četnicima koji su ovdje razarali', kazao je Glasnović, između ostalog, spominjući i nekima 'petokraku urezanu u korteks'.

Od skidanja gaća do 'trga krvavog bravara'

'Ne bismo mi sad ovdje sjedili i jeli ručak za 20 kuna da nema ovdje Culeja i Glavaša. Kad će se vratiti arhiva iz Beograda? Što mi radimo ovdje? Skidamo gaće! ... Culeju se sudi, a imamo trg krvavog bravara', ustvrdio je Glasnović.

'Palo je na pamet HDZ-u 14. 7. 2009.', kratko je Glasnoviću odgovorio Bauk, podsjetivši 'kome je palo na pamet uvoditi ćirilične ploče u Vukovar'.

No tada je Glasnović odvratio: 'Nije me briga kome je palo na pamet, ali može se poništiti loše odluke.'

U međuvremenu je zaradio i opomenu šefa Sabora Bože Petrova, a on je kazao: 'Istina se uvijek može izreći, koliko god bila bolna, ali ne da se vrijeđa.'

Culeju, premda ne do kraja, ulišana želja

Na to se javio Bauk i prozvao SDSS za 'kukavičku šutnju' oko ćirilice, a odgovorio mu je SDSS-ov zastupnik i bivši mu pomoćnik u Ministarstvu uprave Boris Milošević: 'Imamo jasan stav za dosljednu primjenu Ustavnog zakona o manjima, jednoglasno donesenim 2002. u Saboru, kao i za potpunu primjenu Zakona o jeziku i pismu nacionalnih manjina, također usvojenim u Saboru konsenzusom stranaka 2000. godine.'

Nakon burne rasprave Klub HDZ-a, a potom i SDP-a, zatražio je stanku. Nakon nje Culej se opet obratio kolegama i kolegicama u Saboru: 'Još vas jednom molim da mi jednoglasno oduzmete imunitet da u svoje i ime svih drugih optuženih dokažem svoju nevinost, da ne budem iznad sustava.' Želju mu nisu uslišali jer je od 94 prisutnih njih 77 glasalo 'za', dok je devet bilo 'protiv', a osam 'suzdržanih'.

Jesu li zastupnici slobodni govoriti što im je volja?

Iz MIP-a su izvijestili kako su zaključili da se zastupniku Ivanu Pernaru neće skinuti imunitet u postupku koji je zbog uvrede pokrenuo odvjetnik Marijan Hanžeković, no smatraju da bi zastupnici trebali podići razinu kulture u javnim nastupima jer često zlorabe imunitet da bi nekoga vrijeđali. 'Hrvatski jezik je dovoljno bogat da bi se preko njega moglo poslati sve poruke koje se žele istaknuti i većina članova MIP-a osudila je neprimjeren rječnik kojim se služe neki saborski zastupnici', kazao je šef MIP-a Žarko Tušek

Da se zbog izrečenoga može voditi i postupak za naknadu štete, kod kojeg nije jasno ima li zastupnik imunitet, upozorio je Bauk i naglasio da bi se tome trebalo posvetiti veliku pozornost jer bi se moglo odnositi i na ono što je izgovoreno u Saboru. Podsjetio je pritom na slučaj kada je HRT preko građanske tužbe za naknadu štete tužio Damira Kajina za nešto što je izgovorio u sabornici i to treba razriješiti jer se zastupnici mogu dovesti u rizik da završe na sudu zbog nečega što su izgovorili u Saboru. Zastupnik talijanske manjine Furio Radin podsjetio je da na kraju Kajin bio oslobođen upravo jer je to što je izrekao rekao u Saboru.

Pernaru ostao imunitet

'Moj stav je da uopće nije trebao ići na sud za nešto što je izrekao u Saboru', kazao je Bauk, a oglasio se i Mostov Nikola Grmoja jer su svi Mostovi zastupnici zbog iznošenja stanja na HRT-u, što je iznijela njihova zastupnica u prošlom sazivu, pozvani na sud da iznesu svoja svjedočenja o tome.

Pernar snosi odgovornost za svoje izjave, on se i inače, i prije i nakon sjednice MIP-a, obraćao pogrdnim riječima o čovjeku koji ga je tužio i govorio o njegovu zdravstvenom stanju, što je potpuno neprimjereno, upozorio je HDZ-ov Tomislav Klarić, a SDP-ovi Gordan Maras i Bauk prisjetili su se slučaja u kojem je gradonačelnik Zagreba tužio gradskog zastupnika zbog izrečenog na njegov račun u Gradskoj skupštini, a zastupnika je oslobodio tek Ustavni sud.

HDZ-ov Miro Kovač istaknuo je kako je ovo vrijeme da se razmisli treba li mijenjati Ustav jer nije u redu vrijeđati i klevetati, čak ni u Saboru, no stranački mu kolega Miroslav Tuđman drži da ne treba mijenjati Ustav, već bi zastupnici trebali biti svjesni toga da je dostojanstvo čovjeka temeljna vrijednost i da ne mogu vrijeđati bez osnove.

Nakon završene rasprave, od 79 prisutnih zastupnika prema prijedlogu MIP-a njih 69 je glasalo da se Pernaru ostavi imunitet dok je njih šest bilo protiv, a četiri suzdržana. Sjednica se nastavlja u utorak glasanjem o Prijedlogu izmjena i dopuna proračuna za 2016. i projekcija za 2017. i 2018. godinu.