Britanski BBC objavio je kratku analizu parlamentarnih izbora koji su u srijedu održani u Hrvatskoj. Premijer Andrej Plenković i predsjednik Zoran Milanović bili su glavne zvijezde uoči glasanja, piše BBC. 'No čini se da su igrači sa strane možda ukrali show na hrvatskim parlamentarnim izborima - s 'neurednim' postizbornim razdobljem koje će vjerojatno uslijediti', smatraju Britanci
Preliminarni rezultati pokazuju da su stranke - u rasponu od nacionalističke desnice do zelene ljevice - dobile značajan broj mjesta u Saboru.
Niti premijerova vladajuća Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) niti predsjednikova favorizirana Socijaldemokratska partija (SDP) nisu osvojile dovoljno mjesta za formiranje vlade.
To znači da se Hrvati pripremaju za političku trgovinu kako bi vidjeli može li se formirati vladajuća koalicija. Ili, ako to ne uspije, održiva manjinska vlada, piše BBC.
'HDZ je očito - i nimalo iznenađujuće, s obzirom na svoje resurse i organizaciju - i dalje najveća stranka. Ali njihov broj znatno je manji u odnosu na posljednje izbore 2020. - i daleko ispod 76 potrebnih za većinu.
U međuvremenu, SDP će biti razočaran time što mu kontroverzna potpora predsjednika Milanovića - kojemu je Ustavni sud zabranio da se kandidira za premijera - nije donijela više mandata, čiji se broj promijenio u odnosu na 2020. godinu', navodi BBC.
Kao stranka čija potpora pokriva širok raspon birača od desnog centra do desnih nacionalista, HDZ bi obično tražio podršku manjih stranaka na istom dijelu političkog spektra.
Čelnik Mosta Božo Petrov bio je jasan kad je upitan o mogućnosti ulaska u vladu koju vodi HDZ. Njegova je stranka ranije bila dio takvih koalicija, ali ne ovaj put. 'HDZ treba poslati u oporbu', rekao je Petrov.
Što se desnice tiče, slavio je Domovinski pokret odnijevši predviđenih 14 mjesta, a njihov čelnik Ivan Penava mogući je kingmaker koji će odlučivati o tome tko će biti na vlasti. I čini se da već uživa u toj ulozi, piše BBC. 'Ključno je da ćemo razgovarati sa svima', rekao je Penava.
Problem za SDP je to što im pregovori s Domovinskim pokretom neće nužno pomoći da pređu barijeru od 76 mandata. Te dvije stranke nisu baš prirodni politički partneri. A takvo bi partnerstvo moglo udaljiti druge potencijalne saveznike.
Zeleno-lijeva stranka Možemo! inzistira na tome da nije zainteresirana za podršku bilo kojoj vladi koja uključuje Domovinski pokret. Ali rezultati otežavaju pojavu koalicije 'od centra prema lijevo' koja bi osigurala sudjelovanje Možemo ili, u najmanju ruku, podršku.
Jedno je sigurno: Zoran Milanović ostaje predsjednik Hrvatske. A izbor novog mandatara njegova dužnost. Glavni izvođač možda još ima vremena za bis, zaključuje BBC.