Milanovićeva vlada morat će usvojiti stroge mjere štednje ukoliko želi izbjeći daljnje srozavanje kreditnog rejtinga, oživjeti industriju i privući strana ulaganja, piše BBC u profilu Hrvatske, obnovljenom gotovo tri mjeseca nakon parlamentarnih izbora.

Zoran Milanović, piše BBC, postao je premijer nakon što je njegova četveročlana lijeva koalicija na izborima u prosincu 2011. porazila konzervativni HDZ, koju je vladao državom prethodnih osam godina.

'Jašući na valu općeg nezadovoljstva korupcijom u Vladi i ekonomskom stagnacijom, Kukuriku blok osvojio je 81 zastupničko mjesto u nacionalnom saboru koji ukupno broji 151 zastupnika. Milanovićev SDP osvojio je 61 mjesto. Milanovićeva glavna izborna obećanja bila su revitalizacija posrnule ekonomije i priprema Hrvatske za članstvo u EU 2013. godine', podsjeća BBC.

Britanci, nadalje, pišu da se Zoran Milanović priključio SDP-u 1999. i postao predsjednik stranke u lipnju 2007, na izborima koji su uslijedili dva mjeseca nakon smrti osnivača stranke, veterana hrvatske politike Ivice Račana.

Milanović je vodio SDP na parlamentarnim izborima u studenome 2007, koje je tijesno izgubio.

'Rođen je u Zagrebu 1966. godine. Nakon studija prava prihvatio se diplomatske karijere: 1994. otišao je u mirovnu misiju OSCE-a u Nagorno-Karabakh i bio je prvi građanin Hrvatske koji se prihvatio te zadaće. Oženjen je i ima dva sina', zaključuje BBC, koji puno manje prostora daje liku i djelu predsjednika Ive Josipovića.

Taj socijaldemokrat postao je predsjednik u siječnju 2012, u petogodišnjem mandatu, obećavajući da će se boriti protiv korupcije i pomoći Hrvatskoj da postane članica EU. 'Uloga predsjednika uvelike je ceremonijalna. On predlaže premijera, ali konačnu odluku donosi parlament. Predsjednik može raspustiti parlament i sazvati izbore', sumira BBC.

U općem pregledu Hrvatske, BBC podsjeća da je nakon proglašenja nezavisnosti 1991. uslijedio četverogodišnji rat i desetljeće 'autoritarnog nacionalizma pod predsjednikom Franjom Tuđmanom'. Do početka 2003. Hrvatska je odbacila nasljeđe tih godina i napredovala dovoljno da i formalno zatraži članstvo u EU, postajući nakon Slovenije druga bivša jugoslavenska republika koja je to učinila.

'Država zapanjujućih prirodnih ljepota sa zadivljujućom jadranskom obalom, Hrvatska je opet veoma popularno turističko odredište', piše BBC.

Pristupne pregovore s EU otežavao je bijeg najpoznatijeg optuženika za ratne zločine, Ante Gotovine. Nakon što je u travnju 2011. Gotovina konačno optužen na Međunarodnom sudu za ratne zločine u Haagu, Hrvatska je uspješno zaključila pristupne pregovore i 2013. treba postati 28. članica bloka.

'U vrijeme smrti predsjednika Tuđmana u prosincu 1999. država je još bila uvijek u opasnom stanju: građani su bili žrtve napada na njihova građanska i politička prava, a u pozadini tih napada stajala je država. Vladajuća stranka, HDZ, bila je uvaljana u močvaru korupcije, a ekonomija je bila u velikim poteškoćama, piše BBC, dodajući da su predsjednički i parlamentarni izbori na početku 2000. iznjedrili političare koji su se zavjetovali na posvećenost integriranju Hrvatske u europsku maticu.

Ustavnim promjenama pojedine predsjedničke ovlasti prebačene su parlamentu, Hrvatska se pridružila Svjetskog trgovinskoj organizaciji (WTO) i obećala otvoriti vrata stranim investicijama.

'Međutim, organizirani kriminal i s njim povezano nasilje ostali su razlogom velike zabrinutosti te je vlada morala pokazati ozbiljnost u namjeri da riješi problem kako ne bi ugrozila šanse za članstvo u EU', piše BBC.

Pregovore s EU ugrožavali su i prijepori sa Slovenijom oko morske i kopnene granice, koja potječe iz razdoblja raspada Jugoslavije, no ta prijetnja uklonjena je na referendumu u Sloveniji u lipnju 2010. Pristupni sporazum konačno je potpisan u prosincu 2011, nakon godina mučnih pregovora, te podržan na referendumu u siječnju.

'Na Hrvatsku je negativno utjecala svjetska financijska kriza 2008-2009, koja je teško pogodila njezino gospodarstvo orijentirano na turizam, a država je od 2009. gotovo stalno u recesiji', zaključio je BBC.