'Važno je znati da Hrvatska udruga bolničkih liječnika od početka snažno zagovara uvođenje i primjenu obveznih covid potvrda. Svojevrstan pilot-projekt proveden je u proteklih mjesec dana u sustavu zdravstva i socijalne skrbi, u kojem je broj testiranja od početnih 25.000 pao početkom listopada na 8000 prije nekoliko dana - što govori u prilog ili cijepljenju ili preboljenju. Više cijepljenja, rekao bih, i to više od 16.000 djelatnika zdravstva i socijalne skrbi u proteklih mjesec dana, što je najbolja potvrda korisnosti covid potvrda', rekao je u Studiju 4 na HRT-u dr. Ivan Bekavac iz HUBOL-a.

Kontrola na ulazu u zdravstvene ustanove

'Nisam doživio kontrolu covid potvrda jer su u zdravstvenoj ustanovi cijepljeni, vjerujemo, svi, pa je zbog toga vjerojatno tako bilo. Ovo je doista revolucionaran zahvat u Hrvatskoj - možda će biti potrebno testirati oko 100.000 ljudi, možda i više. Siguran sam da će to stvoriti određene poteškoće, međutim korisnost ovog postupka nadilazi sve možebitne teškoće ako se spasi jedan, dva, sto ili tisuću ljudskih života, siguran sam da su svaka minuta i napor dobro iskorišteni', naveo je Bekavac.

Kada možemo očekivati stabilizaciju, odgovara da se ne usuđuje prognozirati te da bi to bilo neodgovorno.

'Tim više što se nastavljaju velika okupljanja naših sugrađana, više ili manje opravdana, tako da se može očekivati da će broj zaraženih rasti, a time i pritisak na zdravstvene ustanove, što će smanjiti dostupnost zdravstvene zaštite svim drugima.

'Primjerice, u Austriji ili Nizozemskoj, koje pripadaju srednjoeuropskom krugu hladnoće, jer dolazi zima, bilježe se veliki brojevi zaraženih. Međutim cijepljenje samo po sebi nije jedina mjera borbe protiv epidemije, to je samo dio, neophodno je nastaviti nositi masku, održavati razmak, one su jednako važne kao i cijepljenje. Vjerujem da se ljudi koji su cijepljeni osjećaju sigurnije i manje paze', kazao je Bekavac.

Smatra da je trebalo ranije pristupiti ovakvim mjerama i uvjeren je da bi bilo spašeno puno života.

'Nažalost, svjedoci smo toga da sve više ljudi stradava. Postoje veliki problemi sa smještajem za intenzivno liječenje. Ne govori se dovoljno o zauzetosti respiratora. Želim reći da je situacija u intenzivnim jedinicama gora nego što se čini. Ona iskustva koja naši kolege i kolegice proživljavaju kad ne mogu odlučiti kome omogućiti nastavak života na respiratoru - ta iskustva tek ćemo morati proživjeti. Pitanje je protiv čega ti ljudi prosvjeduju. Često se s pozornica čuje da oni nisu antivakseri i da su cijepljeni. Izgleda da oni prosvjeduju protiv sustava koji nije adekvatno odgovorio na ovu epidemiju. I stoga danas žanjemo mi građani ono što je posijala država lošim vođenjem borbe protiv epidemije, nekonzistentnim aktivnostima i sad je tako kako je', rekao je Bekavac.

Naveo je da treba priznati kako ponegdje ima onih koji su se zarazili iako su primili dvije doze cjepiva.

'Bit će i onih koji će primiti i treću dozu, međutim radi istine treba ponavljati da je ogromna većina pacijenata necijepljena. Govorimo o 70, 80 posto, pa i više ukupnog broja pacijenata i to je dokaz da je cijepljenje s ostalim mjerama učinkovito. Sustav su ljudi. Imamo određeni broj respiratora na skladištima, ili nemamo, ali to uopće nije bitno', naglasio je Bekavac.

'Imamo ograničen broj ljudi koji zna rukovati tom opremom i to je najvažnije kazati, ne može respiratorom rukovati netko tko za to nije osposobljen, a mi smo dosegli ili ćemo brzo dosegnuti kapacitete tog osoblja. Nemamo stalno na raspolaganju 300 i više ljudi koji time znaju rukovati, oni nisu dostupni 24 sata', rekao je Bekavac.

Zaključno je rekao da zdravstveni djelatnici rade znatno više nego u Njemačkoj, i to već dugo.

'Zbog toga su zdravstveni djelatnici bili zakinuti na plaćama, zbog toga je država dužna možda dvije milijarde kuna zdravstvenim djelatnicima zbog tog prekovremenog rada. Međutim u Rumunjskoj, kao i u Hrvatskoj, predugo se tolerira ovakvo stanje koje ima svoju cijenu i danas se ubire ljudskim životima. Zašto se Njemačka i Austrija odlučuju na drastične mjere, zato što je kod njih ljudski život vredniji. Ne samo da kasnimo s mjerama, nego još uvijek nismo zainteresirani.'