Za hrvatske građane vrijedit će ista ona ograničenja koja u ovom trenutku vrijede za Bugare i Rumunje, koji imaju pravo na blaže propise. To znači da radna dozvola može biti odobrena bez razmatranja situacije na tržištu rada ako postoji potreba za radnicima.

Radna dozvola bit će potrebna i za izaslane radnike, u skladu s člankom 1(3)(c) direktive 96/71/EC o izaslanim radnicima u okviru pružanja usluga, doznaje se u veleposlanstvu.

Belgija je šesta zemlja EU-a koja je najavila ograničenja hrvatskim radnicima, nakon Njemačke, Nizozemske, Austrije, Velike Britanije i Slovenije.

Hini je dosad deset zemalja potvrdilo da neće uvoditi ograničenja - Švedska, Rumunjska, Mađarska, Irska, Slovačka, Češka, Danska, Finska, Estonija i Litva, a neslužbeno se doznaje da ih najverojatnije neće biti ni u Poljskoj niti u Portugalu.

U hrvatskom pristupnom ugovoru predviđena je mogućnost prijelaznog razdoblja, u kojemu države članice EU-a mogu uvesti ograničenja za zapošljavanje hrvatskih radnika po formuli '2+3+2', što znači da početno ograničenje za pristup tržištu rada od dvije godine države članice mogu nakon revizije produljiti za još tri godine te uz opravdan razlog za dodatne dvije godine.

Hrvatska ima pravo uvesti recipročne mjere za one članice koje odluče koristiti tu mogućnost. Ista su pravila vrijedila za sve nove članice koje su u EU ušle 2004. i 2007.