Uz članove obitelji - suprugu Ružicu i sina Luku, počast Đinđiću odali su stranački suradnici iz DS-a te brojni građani, položivši cvijeće i vijence na njegov grob u Aleji zaslužnih građana na beogradskom Novom groblju.

Počast su mu odali predsjednik Nove stranke Zoran Živković, koji je poslije atentata na Đinđića jedno vrijeme bio premijer i predsjednik Demokratske stranke, te sadašnji predsjednik Socijaldemokratske stranke i nekadašnji predsjednik DS-a i bivši šef države Boris Tadić.

Ranije tijekom dana srbijanska premijerka Ana Brnabić položila je vijenac na spomen-ploču Zoranu Đinđiću u dvorištu Vlade Srbije, gdje je ubijen prije 15 godina.

Liberalno-demokratska partija (LDP) organizirala je tradicionalnu 'Šetnju za Zorana' središnjim gradskim ulicama do mjesta ubojstva i potom do Aleje zaslužnih građana, gdje je predsjednik LDP-a i nekadašnji Đinđićev blizak suradnik Čedomir Jovanović položio vijenac na njegov grob.

'Volio bih da nas u budućnosti umjesto vijenaca na Zorana podsjeća sretno društvo, svjesno svojih slabosti', rekao je Jovanović.

Predsjednik Nove stranke Živković ocijenio je da Srbija danas 'nije ni blizu onoga što je bila Zoranova vizija' i poručio da se 'svi koji žele i hoće napraviti nešto za opće dobro trebaju prisjetii onoga što je Zoran govorio'.

Komentirajući prijedlog da se u Beogradu podigne spomenik Slobodanu Miloševiću ili po njemu da ime jednoj ulici ili trgu, Živković je rekao da bi to bila 'prljava i odvratna stvar', te da je on uvjeren da iza Đinđićeva ubojstva stoji 'klan Milošević'.

Ocjena Borisa Tadića je da počast Đinđiću danas licemjerno odaju i neki koji su mu bili neprijatelji za života.

U povodu obljetnice Đinćićeva ubojstva održano je i tradicionaolni takmičenje mladih iz cijele Srbije u govorništvu, a večeras će u Domu omladine biti predstavljena knjiga 'Portret političara u mladosti', Dragana Lakićevića Lakasa, koja govori o karijeri Zorana Đinđića od njegovog dolaska u Beograd do ulaska u politiku.

Zoran Đinđić bio je jedan od osnivača Demokratske stranke, a od siječnja 1994. do ubojstva i njezin predsjednik. Bio je i prvi nekomunistički gradonačelnik Beograda poslije 1945. godine, te prvi premijer Srbije nakon pada režima Slobodana Miloševića u listopadu 2000. godine i dolaska na vlast Demokratske oporbe Srbije (DOS). U vrijeme Đinđićeva mandata pokrenut je proces demokratizacije društva, brojne ekonomske i socijalne reforme, a njegova vlada snažno se zalagala za suradnju s Haškim tribunalom za ratne zločine (ICTY). U vrijeme Đinđićeve vlade uhićeno je i izručeno u Den Haag nekoliko optuženika, među kojima i bivši predsjednik Srbije i SRJ Slobodan Milošević.

Zoran Đinđić ubijen je hicima iz snajpera 12. ožujka 2003. godine ispred ulaza u Vladu Srbije, a za njegovo ubojstvo na 40 godina zatvora osuđeni su časnik tadašnje Postrojbe za specijalne operacije (JSO) Resora državne bezbednosti Zvezdan Jovanović, kao izravni počitelj, te nekadašnji zapovjednik JSO Milorad Ulemek - Legija.

Politička pozadina atentata na Zorana Đinđića, unatoč pritiscima javnosti i dijela političkih stranaka, nikada nije otkrivena.