U Bosanskom Šamcu, rodnom mjestu Zorana Đinđića, jučer je otvorena spomen-soba ubijenom srbijanskom premijeru, ali taj događaj nije prošao bez incidenata jer su, kako javlja RTS, hrvatski povratnici spriječavali otvaranje sobe i onemogućili predavanje koje je u Kući mira u naselju Tišina trebao održati Žarko Korać koji je nakon Đinđićevog ubojstva nakratko bio premijer
Kako javlja srbijanska državna televizija, Koraćevo predavanje 'Važnost djela i djelatnosti Zorana Đinđića za proces suočavanja s prošlošću naših krajeva' u organizaciji Multireligijskog i interkulturalnog centra IMIC i Mreže za izgradnju mira, nije, kako je planirano, održano u Kući mira već u obližnjem restoranu zbog prijetećih poruka, visokih tonova i kritika na račun hrvatskog svećenika Marka Oršolića i gostiju iz Srbije
Oršolić, inače franjevac i politolog te osnivač IMIC-a rekao je kako hrvatski povratnici u mjesto Tišina nisu razumijeli njihove namjere.
'Ponašanje Hrvata iz Tišine je kabadahijsko, a Kuća mira je kuća nemira. Ovo je tužno, žalosno i sramotno. Stoga Kuću mira i Spomen-sobu Zoranu Đinđiću nećemo otvoriti u Tišini nego na nekoj drugoj lokaciji u Šamcu.', kazao je Oršolić.
'Tragično ubijeni premijer Srbije bio je predstavnik neke druge Srbije. Ljudi koji su spriječili otvaranje spomen-sobe ili ne znaju tko je bio Zoran Đinđić ili pripadaju nekom drugom svijetu. Čitava regija se mora mijenjati, ljudi se moraju učiti toleranciji i moraju znati da se sa razlikama može živjeti.', poručio je, pak, Žarko Korać.
Osnivač IMIC-a istaknuo je da će se i pored problema s kojima se susreću nastaviti rad na problematici suočavanja s prošlošću.
S njim je suglasan i Goran Bubalo iz Mreže za izgradnju mira. Kako on navodi, potrebno je okrenuti se budućnosti.
Podsjetimo, Zoran Đinđić, bivši srbijanski premijer, rođen je 1952. u Bosanskom Šamcu, ubijen je u atentatu 12. ožujka 2003. ispred zgrade Vlade Srbije u Beogradu.
Đinđić, koji je bio čelnik Demokratske stranke, bio je gradonačelnik Beograda (1997) i predsjednik Vlade Srbije od 2001. do tragične smrti.
Američki magazin Time uvrstio je Đinđića 2009. godine u prestižnu listu 14 vodećih europskih političara trećeg milenija.
