'Vlada Srbije ogorčena je zbog oslobađajuće presude hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču', izjavio je potpredsjednik srpske vlade Rasim Ljajić i dodao da je Vlada s dnevnog reda skinula sve točke koje se odnose na dostavu dokumentacije Haškom tribunalu.

'To ne znači da Srbija obustavlja suradnju s tim sudom, već je samo svodi na tehnički nivo', izjavio je Ljajić na konferenciji za tisak nakon sjednice Vlade.

'Umjesto da odluka Haškog tribunala donese pravdu za žrtve ona im ponovo nanosi bol', rekao je Ljajić, koji je i na čelu Nacionalnog vijeća za suradnju s Haškim tribunalom.

Ljajić je rekao da ova presuda predstavlja pljusku međunarodnom pravu i procesu pomirenja i da neće doprinijeti normalizaciji odnosa između država i naroda bivše Jugoslavije.

Dodao je i da je Vlada donijela odluku da nitko od njenih predstavnika ne sudjeluje na konferenciji o pravnom naslijeđu Tribunala, koja bi se 22. studenoga trebala održati u Beogradu, kao i da neće pružiti logističku podršku za održavanje tog skupa.

Ljajić je rekao i da je dobio informaciju da je sudac Tribunala Fausto Pocar, koji je izdvojio mišljenje prilikom donošenja oslobađajuće presude hrvatskim generalima, otkazao sudjelovanje na ovoj konferenciji.

Vlada je presudu Tribunala u Hagu razmatrala na inicijativu premijera Ivice Dačića

Tužitelj za ratne zločine Vladimir Vukčević rekao je da oslobađajuća presuda hrvatskim generalima pokazuje da je ozbiljno ugrožen princip kažnjivosti ratnih zločina i dodao da je takva odluka Haškog tribunala skandalozna.

'Riječ je o jednom od najvećih ratnih zločina na prostoru bivše Jugoslavije, o ubojstvima, protjerivanjima i ugroženosti više stotina tisuća ljudi, a da za to niko nije odgovarao', rekao je Vukčević Tanjugu.

Prema njegovim riječima, pravno je neshvatljivo da je pri jednako utvrđenom činjeničnom stanju prvostupanjsko sudsko vijeće optuženima izreklo visoke kazne, a da je žalbeno vijeće donijelo dijametralno suprotnu odluku.

'Ovo danas je samo dokaz selektivne pravde koja je gora od svake nepravde', rekao je Ljajić novinarima u beogradskom Medija centru.

'Ova odluka Žalbenog vijeća nas vraća tri koraka unatrag i percepcija Tribunala u našoj javnosti bit će još gora', rekao je Ljajić.

On je dodao da ovaj sud nikada nije ni dobar kotirao u Srbiji, ali da nakon ove odluke ne zna kako će Vijeće za suradnju s Haškim tribunalom moći normalno funkcionirati, jer je njegov posao sada znatno otežan i vezane su mu ruke.

Ljajić je dodao da se ne razmišlja o prekidu suradnje s Haškim tribunalom, jer bi to bila greška i nije u interesu Srbije.

'Srbija je izvršila sve obaveze prema Haškom tribunalu i izručila 45 optuženih. Srbija je trpjela kaznu zbog odluke EU-a da zaustavi europske integracije jer nisu izvršene sve obaveze, a i kritizirani smo zbog pojedinačnih izjava koje smo davali, a u Hrvatskoj se
organiziraju prosvjedi podrške (haškim optuženicima) na koje niko ne reagira i to je politika dvostrukih mjerila', rekao je Ljajić.

Prema njegovim riječima, Srbija mora 'sačuvati hladnu glavu i nastavi put prema članstvu u EU'.

Direktor Dokumentacijsko-informacijskog centra Veritas Savo Štrbac izjavo je da je oslobađajuća presuda hrvatskim generalima sramotna i da su Krajišnici njome više nego šokirani.

Štrbac je na konferenciji za novinare naveo da presuda Haškog tribunala više nalikuje na politički pamflet ili deklaraciju neke političke organizacije, nego na presudu suda UN-a.

Prema njegovim riječima, presuda je i rezultat jake diplomatske aktivnosti Hrvatske koju je najavljivala i bivša premijerka Jadranka Kosor navodeći da je angažirana čak i jedna lobistička organizacija.

Štrbac je dodao da sada predstoje još dva procesa koji se vode 'u smislu dokazivanja genocidnosti akcije Oluja', a to su tužba Hrvatske i kontratužba Srbije, kao i proces koji Krajišnici vode pred američkim Saveznim sudom u Chicagu.

'Nakon ovakve presude imperativ Srbije je da od te tužbe ne odustaje ni pod koju cijenu', smatra Štrbac.

Podsjetio je da je Hrvatska pred ulaskom u EU i da presuda nije oslobodila samo generale, nego i državu Hrvatsku, koja bi, kako je ocijenio, u suprotnom, morala Srbima vratiti ono što im je otela u materijalnom smislu, a moguće i neku vrstu političke autonomije.