Kada je Hrvatska u četvrtak cijela skliznula u crveno na karti Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC), ministar zdravstva Vili Beroš komentirao je da je 'to dijelom zbog necijepljenja i nepridržavanja epidemioloških mjera' i poručio da je 'izlaz u što većem broju cijepljenih'. No je li to baš tako? Može li se boja na karti dovesti u vezu s postotkom cijepljenih?
Odgovor na to pitanje je - ne može. Na istoj toj karti, na kojoj je Hrvatska crvena, crvene su i zemlje s iznimno visokim postotkom cijepljenih. Ministar Beroš za boju na karti, koja je za Hrvatsku sve tamnija i tamnija, krivi slab odaziv na cijepljenje.
Srećom, pandemija se statistički gotovo pa uživo prati pa su osim ECDC-ove karte svima dostupni podaci o cijepljenju. Ako usporedimo postotak cijepljenih u ukupnoj populaciji pojedine zemlje, vidjet ćemo da se on u većini slučajeva ne podudara s bojama ECDC-ove karte.
Prema zadnjim podacima, također ECDC-a, u Hrvatskoj je potpuno cijepljeno, dakle s dvije doze, 40,2 posto ukupne populacije, a nalazimo se u crvenom. Recimo, u Rumunjskoj je po istim parametrima cijepljeno 26,8 posto stanovnika. Rumunjska je u dijelom u narančastom, dijelom u zelenom. Na Malti je cijepljeno ogromnih 80,3 posto ukupne populacije. Unatoč tome su u narančastom.
Tu je potom cijeli niz europskih država koje su u crvenom, a imaju postotak cijepljenih koji Beroš može trenutno samo sanjati. Island - 72,6 posto, Irska - 70,4 posto, a u kombinaciji je crvene i tamnocrvene boje, Portugal - 73,4 posto, Španjolska - 69,1 posto, Belgija (71,4 posto) i Nizozemska (62,4 posto).
Uz visoko cijepljene zemlje, u crvenom su i neke iznimno nisko cijepljene poput Bugarske, u kojoj je s dvije doze cijepljeno tek 17,6 posto ukupnog stanovništva, tako da je iz toga nemoguće zaključiti da obojenost na ECDC-ovoj karti ima ikakve korelacije s cijepljenjem.
