Zagrebačka gradska uprava na čelu s Milanom Bandićem uputila je za sjednicu Gradske skupštine rebalans proračuna prema kojem su planirani prihodi 273 milijuna kuna manji nego u prosincu 2019. kada se proračun donosio, pa sada iznose 11,67 milijardi kuna, dok je na rashodovnoj strani ucrtano 11,42 milijarde kuna. Rebalansom proračuna nezadovoljna je oporba te smatra da su rezovi trebali biti veći od predviđenih dva posto jer se proračun kakav je rebalansom zamišljen neće realizirati i da će se ponovno raditi kao i svake godine u studenom, a tada će, kažu, biti kasno jer posljedice koronakrize tek će se osjetiti, a one nakon potresa već su tu
U obrazloženju takvog rebalansa navodi se kako su prihodi u prvom kvartalu ostvareni sukladno planiranoj dinamici, od čega je najznačajniji gradski prihod, prihod od poreza i prireza na dohodak, ostvaren u iznosu od 1,4 milijarde kuna, te da je u travnju kao posljedica krize došlo do pada ostvarenja prihoda u odnosu na prethodne mjesece. Pa je tako u travnju ostvareno za 20,7 posto, odnosno 100,4 milijuna kuna manje prihoda od poreza i prireza na dohodak u odnosu na ožujak, a procjena je da će se takav trend u ostvarivanju prihoda nastaviti u svibnju i lipnju. U gradskoj upravi ističu kako su razmjeri i trajanje ekonomskih poremećaja još uvijek vrlo neizvjesni.
'U idućim mjesecima očekuje se intenziviranje negativnih trendova, pri čemu bi gubici zaposlenosti bili koncentrirani u drugom tromjesečju. Međutim očekivano popuštanje epidemioloških mjera trebalo bi rezultirati izraženijim skokom gospodarskih aktivnosti te početkom postupnog oporavka. S obzirom na to da nije moguće točno predvidjeti daljnje kretanje gospodarske situacije, ovim izmjenama i dopunama proračuna izvršeno je usklađivanje plana s postojećim poznatim parametrima', stoji u obrazloženju prijedloga rebalansa proračuna.
vezane vijesti
Iako se planira manje prihoda, u preraspodjelama u proračunu su pojedine stavke i podizane. Tako će se za žičaru Sljeme dodati, umjesto prvotno planiranih milijun, još 6,5 milijuna kuna, a za rotor Remetinec, umjesto 29,3 milijuna, dodat će se 64 milijuna. U gradskoj upravi za žičaru kažu da je to za 'realizaciju već prije ugovorenih priključaka HEP-a'.
'Uz navedeno, povećanje se odnosi na račune za potrošnju vode i druge usluge za preglede i izvješća o stabilnosti izvedenih radova nakon potresa prema predviđenom protokolu pa su potrebna sredstva za dovršetak projekta oko četiri milijuna kuna', navodi se u pojašnjenju, ne precizirajući jesu li toliko stajali samo pregledi ili je na dijelu žičare, nakon potresa, trebao i popravak. Dodaju pak da će se iznos potrošiti i na ispravljačke stanice ZET-a, priključke, instalacije, a možda i na elaborat za priključak međupostaje Brestovac kao elektrane.
Što se tiče rotora, čija je cijena nešto viša od 331 milijun kuna, za koji je 85 posto novca stiglo iz fondova EU-a, dio iz državnog proračuna, dok je gradski udio trebao biti oko 11 milijuna, u Gradu navode da novac iz fondova dolazi u ratama, a da oni obavljeni posao moraju platiti odmah.
Povećanja budžeta planirana su i u Gradskom uredu za zdravstvo te Gradskom uredu za upravljanje u hitnim situacijama. U proračun je uvedena i stavka 'sanacija i građenje objekata pogođenih u potresu', u kojoj je 47,8 milijuna kuna, dok se za 'sanaciju posljedica hitnih situacija, velikih nesreća i katastrofa' u ovoj godini planiralo potrošiti sto tisuća kuna, a budžet je sada povećan na 23,4 milijuna kuna.
Proračunski gubitnici
Kako to biva, netko je rebalansom morao i izgubiti. Tako je skinuto 10 milijuna kuna za projektnu dokumentaciju nove gradske knjižnice, 6,5 milijuna kuna neće biti ni za projektnu dokumentaciju novog stadiona u Maksimiru, a to je bio jedan od amandmana i uvjeta Brune Esih i Krešimira Kartela iz Neovisnih za Hrvatsku za podržavanje proračuna u prosincu.
Skinuto je i 1,7 milijuna od sredstava planiranih za Nacionalnu dječju kliničku bolnicu, Gavella je ostala bez 10 milijuna kuna za opremanje, a Hotelsko-turistička škola ostala je bez 16 milijuna za građenje i opremanje. Manje novca će biti i za modernizaciju pothodnika, a mjesto planiranih 22,6 milijuna, sada se planira uložiti 18,3 milijuna. Trebao se ove godine uklanjati i sediment iz Jaruna, za koji je planirano milijun kuna, a sada je to skresano za 880 tisuća, neće se izrađivati ni Strateška karta buke tramvajskog prometa, proširivati gaj urni na Mirogoju, a ni održati Međunarodni sajam cvijeća Floraart.
No sve pobrojano za gradsku oporbu je premalo i nedovoljno. Smatraju da su rezovi trebali biti puno veći i dublji, a posebno je zaiskrilo na Odboru za kontrolu, jedinom koji nije prihvatio predloženi rebalans.
Za Vladimira Ferdeljija, nezavisnog zastupnika i člana spomenutog odbora, riječ je o smiješnom i neozbiljnom rebalansu.
'Prognoze ekonomista govore o padu BDP-a do 15 posto, a država je rekla 9,4 posto. U rebalansu nije uzet realan pad prihoda i proračun kao takav uopće ne daje realnu sliku. Međutim, Bandiću to nije potrebno. On troši i zadužuje se koliko mu treba i onda na kraju svake godine, pa će tako vjerojatno i ove, napraviti rebalans da sve poravna. Dok ljudi ostaju bez posla, smanjuju im se plaće, mi imamo situaciju da se izdaci za plaće u Gradu povećavaju za 3,2 milijuna kuna. Ništa se nije poduzelo po pitanju smanjenja duga koji je prebacio milijardu kuna. Nigdje u proračunu nema govora o tome. S druge pak strane režu se tekuće donacije civilnom sektoru, raznim slobodnim umjetnicima u iznosu od 80 milijuna kuna. Riječ je o katastrofalnom rebalansu od svega dva posto, a gradonačelnik se ponaša kao da ga nije briga', kazao je Ferdelji.
S Odbora za kontrolu zatražilo se od Grada da se očituje i na što se odnosi predloženo povećanje od 128,6 milijuna kuna u gradskom Uredu za gospodarstvo, energetiku i zaštitu okoliša pod programom - zaštita voda, ali i koji građevinski objekti neće biti izgrađeni s obzirom na to da je na toj stavci predloženo smanjenje od 74 milijuna kuna.
'Ovih 128 milijuna kuna vjerojatno je za pročistač otpadnih voda', smatra Ferdelji i dodaje kako će predloženi rebalans imati dalekosežne posljedice na Zagreb.
