Trump se dugo vremena protivio globalnom klimatskom sporazumu koji su potpisale gotovo sve zemlje svijeta, a u studenome 2020. SAD je i formalno istupio iz pakta. Ta američka odluka istodobno je označila veliko smanjenje američkog financiranja fondova za siromašnije države kako bi lakše prebrodile posljedice klimatskih promjena, prenosi dpa.

Biden je prvog dana u uredu također potpisao uredbu kojom se traži revizija svih Trumpovih odluka kojima je ublažio mjere zaštite okoliša, uredbu kojom se opoziva dozvola za projekt naftovoda Keystone iz Kanade, te uredbu kojom se uvodi moratorij na istraživanja nafte i plina u području Arktika koje je Trumpova administracija nedavno otvorila za razvoj.

Biden je također obećao da će vratiti Sjedinjene Države na put da do 2050. godine postanu klimatski neutralne glede emisija stakleničkih plinova.

Njegova misija obnove američkog klimatskog kredibiliteta neće biti lagana, s obzirom na političke podjele u zemlji, pritisak naftnih kompanija i oprez međunarodnih partnera zabrinutih zbog dosadašnje Trumpove klimatske politike.

"Jako smo skrenuli s puta u posljednje četiri godine s klimatskim poricateljem u Ovalnom uredu. Ulazimo u međunarodnu arenu s deficitom kredibilnosti", rekao je John Podesta, savjetnik bivšeg predsjednika Baracka Obame koji je sudjelovao u kreiranju Pariškog klimatskog sporazuma, prenosi Reuters.

Bidenove uredbe također traže od vladinih agencija da razmotre smanjenje emisije metana, izmjene standarda učinkovitosti goriva kod motornih vozila, te mogućnost širenja područja prirodnih rezervata i nacionalnih parkova koje je Trumpova administracija reducirala.