'Ukoliko ih dnevno bude ulazilo 10.000, kako to procjenjuju iz Međunarodne organizacije za migracije (IOM), BiH može biti samo koridor za njihov odlazak dalje', rekao je Ujić za entitetsku novinsku Agenciju Republike Srpske (SRNA).

Za službu kojoj je na čelu rekao je kako ne bi bila u stanju odgovoriti velikom migrantskome valu. 'Nemoguće je da Služba za poslove sa strancima registrira dnevno 10.000 migranata, da izvrši registraciju i uzme biometrijske podatke uz redovne materijalno-tehničke i ljudske kapacitete', naveo je Ujić.

Po njegovim riječima, Služba za poslove sa strancima ima svega 70 inspektora za strance. Pa ipak najavio je da zemlju ove godine čeka daleko veće iskušenje zbog toga što u Grčkoj trenutačno oko 100.000, a u Turskoj oko 3.700.000 izbjeglih i raseljenih, kao i ekonomskih migranata.

'Ove godine očekuju nas još veći izazovi i usložnjavanje te problematike', rekao je Ujić. Ocijenio je da problemu ilegalnih migranata nijedna zemlja iz regije nije u potpunosti odgovorila i da će taj problem trajati godinama. Po njegovim riječima trenutačno se u BiH nalazi između 6.500 i 7.000 ilegalnih migranata.

Ministar sigurnosti BiH upozorio da toj državi prijeti 'kataklizmični scenarij'

Ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine Fahrudin Radončić upozorio je u utorak da je njegova zemlja suočena s potencijalnom katastrofom ako tisuće migranata iz Turske uspiju probiti grčku granicu i preko Balkana krenuti dalje prema zapadnoj Europi.

'Ostvaruje se kataklizmični scenarij', kazao je Radončić u intervjuu za regionalnu televiziju N1.

Komentirajući pritisak migranata iz Turske pošto je turski predsjednik, nezadovoljan suradnjom s Europskom unijom, prošli tjedan otvorio granicu i pustio migrante da slobodno krenu put Europske unije.

Sada je postalo jasno da su mnogi u BiH neozbiljno shvatili upozorenja da se može dogoditi nešto poput ovoga što se sada zbiva pošto je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan odlučio potaknuti migrante da krenu prema Grčkoj i pokušaju se probiti preko njezine granice, rekao je Radončić.

Ni predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović, koji ima iznimno bliske odnose s Erdoganom, u općoj situaciji ne može ništa uraditi jer su u igri puno veći interesi od stanja u BiH, rekao je Radončić.

Vlasti BiH procjenjuju da bi sadašnja situacija mogla zemlji donijeti ulazak i do 10.000 ilegalnih migranata svakog dana, a ona se isada jedva skrbi za šest do sedam tisuća ilegalnih migranata koliko ih u prosjeku boravi tijekom zimskih mjeseci.

Događa se scenarij za koji država BiH uopće nije spremna jer 'nije izradila nikakve planove', rekao je pa naglasio "BiH je na žalost spavala i to netko mora jasno kazati"

Tu je tvrdnju ilustrirao podatkom da je Hrvatska u proteklim godinama za opremanje i ekipiranje svoje Granične policije investirala 270 milijuna eura, a BiH za takve svrhe nije izdvojila 'niti cent'.

Vijeće ministara BiH ovaj tjedan izvanredno će zasjedati kako bi utvrdilo što se uopće može poduzeti u sadašnjoj situaciji.

U suradnji s Europskom unijom vlasti BiH sada pokušavaju osigurati novce za zapošljavanje 300 do 400 graničnih policajaca no Radončić kaže da je to vatrogasna mjera koja ništa ne može trajno riješiti jer za njihovu obuku treba najmanje šest mjeseci, a nedostaje ukupno 1200 policajaca za osiguranje granice.

Stoga će dio policajaca biti premješten s granice prema Hrvatskoj na istočne granice.

'Sada radimo po načelu: spasiti što se spasiti da', kazao je Radončić.

Upozorio je da teret ove krize ne može spasti na županije u Federaciji BiH s bošnjačkom većinom jer cijela BiH mora dati odgovor, a Republika Srpska se ne može izvlačiti od odgovornosti kako to sada čini odbijajući dopustiti svako dodatno angažiranje državnih policijskih agencija na teritoriju tog entiteta kao i eventualnu uporabu vojske.

'Možemo i mi vratiti izbjeglice u RS, a ona neka ih vraća u Srbiju', zaprijetio je Radončić.

Zaključio je konstatacijom da je i u BiH na kušnji stabilnost EU s obzirom na činjenicu da ona više nema manevarskog prostora tretirati migrantsku krizu isključivo kao humanitarni problem jer je ovo prvenstveno sigurnosno pitanje.