I BiH se priprema za dolazak većeg broja izbjeglica te su spremni i željni pomoći ljudima u nevolji. Međutim, izbjeglički val bi mogao, prema ocjeni stručnjaka, negativno utjecati na ekonomiju, demografsku sliku, ali i sigurnosne prilike u Bosni i Hercegovini, piše Deutsche Welle u reportaži iz BiH
U slučaju potpunog zatvaranja granica Europske unije (EU) BiH i Srbija bi mogle postati neka vrsta 'sabirnih centara' za izbjeglice s Bliskog istoka, kaže zamjenik direktora Službe za poslove sa strancima BiH Izet Nizam u izjavi za Deutsche Welle.
'Mađarska je zatvorila svoje granice, Hrvatska je nagovijestila takvu mogućnost, Slovenija se pridržava Schengena, ne dozvoljavajući ulazak u zemlju bez šengenske vize, a Njemačka je privremeno napustila Šengenski sporazum. Analogno tome, moglo bi doći do zatvaranja kompletne granice EU-a. Jedan broj izbjeglica koji se sada nalazi u Srbiji mogao bi preko BiH krenuti prema krajnjim odredištima u zapadnoj Europi', kaže Nizam za DW.
On tvrdi da se BiH u okviru svojih mogućnosti priprema za dolazak izbjeglica. 'Dolazak većeg broja izbjeglica u BiH utjecao bi na ekonomiju ove zemlje, demografsku sliku, ali i sigurnosne prilike. Naša operativna saznanja ukazuju na mogućnost promjena izbjegličkih ruta i ako izbjeglička kriza pogodi i BiH, onda moramo biti spremni za djelovanje. Nećemo dozvoliti da ovdje itko gladuje, odnosno svima će biti pružena humanitarna pomoć. Ne smijemo zaboraviti da su mnogi Bosanci i Hercegovci prije dvadeset, trideset godina i sami bili izbjeglice i da je i nama netko pomagao', napominje Nizam.
Politički analitičar Srećko Latal kaže da su se političke institucije u BiH, prije svega ministarstvo sigurnosti, 'dosta dobro ponijele u situaciji rastuće izbjegličke krize na Balkanu'. 'Međutim, sigurno je da će, ukoliko dođe do masovnijeg dolaska izbjeglica u BiH, ova zemlja biti u teškoj poziciji, prije svega zato što nema snažne i centralizirane institucije niti ima infrastrukturne i ekonomske kapacitete da podnese veći broj izbjeglica. Ono što bi moglo riješiti pitanje izbjeglica je europski dogovor o kvotama za njihov razmještaj po državama EU-a', kaže Latal za DW.
'U BiH se najviše razmišlja o tome kako bi dolazak većeg broja izbjeglica u ovu zemlju utjecao na sigurnosne prilike. Ono što se i prije izbjegličke krize moglo uočiti je da su određene institucije države posvađane. Nema adekvatne koordinacije između pravosudnih institucija u BiH, policijskih agencija i agencija za istraživanje i praćenje. U takvoj situaciji, u kojoj bi pored humanitarnog zbrinjavanja većeg broja ljudi na prvom mjestu bila i sigurnost, to bi mogao biti velik problem za BiH', upozorava Latal.
'Nitko ne želi ostati u zemlji iz koje bi pobjeglo pola populacije'
O izbjeglicama s Bliskog istoka koji traže utočište u zemljama zapadne Europe Deutsche Welle je razgovarao i s građanima Sarajeva. E. Dž. smatra da bi dolazak većeg broja izbjeglica u BiH bio 'velik test za institucije, ali i građane'. 'Izbjeglicama treba pomoći, treba im pružiti utočište. Mi u BiH najbolje znamo kako im je', kaže E. Dž., želeći ostati anoniman.
M. K. ne vjeruje da će izbjeglice krenuti u BiH jer 'postoji logistika koja im pruža informacije o najboljim, najkraćim i najsigurnijim rutama'. 'Kroz BiH bi imali najdužu, najtežu i najnesigurniju rutu što zbog minskih polja, što zbog prirodnih granica koje su gotovo neprolazne. Ako ipak dođu, moramo im pružiti sve na što nas međunarodni propisi obvezuju i ne bismo ih trebali sprečavati da odlaze dalje jer nikom od njih sigurno nije cilj da ostane u zemlji iz koje bi, da može, pobjeglo pola sadašnje populacije', ističe M. K.
BiH se prema izbjeglicama treba postaviti onako kako su se 90-ih godina prošlog stoljeća postavljale druge zemlje prema njenim građanima koji su bježali od ratnih strahota, vjeruje S. J. 'Mislim da bi BiH svima trebala otvoriti vrata. Bosanci i Hercegovci su do sada bezbroj puta pokazali da ih tuđa nevolja ne ostavlja ravnodušnima i dijelili su sve što imaju. Uvjerena sam da bi to učinili i kada su u pitanju izbjeglice s Bliskog istoka, bez obzira na to kako bi država reagirala. Uostalom, to smo pokazali i šaljući pomoć Srbiji za zbrinjavanje izbjeglica u toj zemlji', kaže S. J.
Kapaciteti BiH za prihvat i skrb o izbjeglicama su ograničeni. Ova zemlja, prema tvrdnjama nadležnih, može primiti 5.000 izbjeglica. 'Ako u BiH uđe više od 5.000 ljudi i ako pritom ne bude prohodnog koridora za njihov odlazak u zemlje zapadne Europe, morali bismo zatvoriti granicu', kazao je nedavno ministar sigurnosti Dragan Mektić. Prema njegovim riječima, najizglednije izbjegličke rute kroz BiH vodile bi preko sjeveroistoka zemlje, odnosno preko granice kod Bijeljine.
