Bosna i Hercegovina nije poduzela gotovo nikave napore kako bi zaštitila neke od svojih autohtonih proizvoda pa to nije učinila čak niti s čuvenim travničkim sirom, podaci su Instituta za intelektualno vlasništvo BiH
Kako u ponedjeljak prenose banjalučke Nezavisne novine, oznakom geografskog podrijetla BiH je do sada uspjela zaštititi tek med od kestena koji se proizvodi na području Cazina, u sjeverozapadnom dijelu zemlje, te ručni rad odnosno heklanje, karakteristično za područje Gračanice u središnjoj Bosni.
U postupku stjecanja prava na geografsku oznaku i podrijetlo trenutačno je još šest proizvoda iz BiH, a radi se o četiri zanatska i dva poljoprivredna proizvoda.
Za razliku od BiH, zemlje u okruženju su poduzele znatno ozbiljnije napore na zaštiti prava na autohtone proizvode.
Hrvatska je tako odavno zaštitila proizvode poput baranjskog kulena, ličkog krumpira i dalmatinskog pršuta, a Srbija je na popis zaštićenih uspjela uvesti čak 58 svojih proizvoda, uključujući leskovački roštilj.
Kašnjenje u zaštiti ovih proizvoda može dovesti i do dugotrajnih sporova poput onoga kojega Hrvatska i Slovenija trenutačno vode oko kranjske kobasice.
Oznaka geografskog podrijetla nekog proizvoda i njegova zaštita ujedno je jamstvo posebne kvalitete koje istodobno osigurava i bolji plasman na tržištu.
