Izraelci su se 7. listopada susreli s najvećim stradavanjem njihovog naroda još od Holokausta. Hamas je napao iz svih smjerova, zasuo Izrael raketama, a život je tog dana izgubilo više od 1400 osoba. Upitan je li ga začudila nepripremljenost Izraela Bilandžić je odgovorio pozitivno.

"Naravno da je to iznenađujuće s obzirom da je Izrael moćna država s najmoćnijim komparativno-obavještajnim sustavom na svijetu stoga ostaje pitanje kako je moguće da Izrael, znajući da u svim strategijama nacionalne sigurnosti Izrael određuje prioritete u pogledu ugrožavanja i uvijek su na tim top rang listama, s jedne strane to je Hamas, s druge strane Hezbollah - postavlja se pitanje kako je moguće da Izrael to nije vidio u vlastitom dvorištu?', kazao je Bilandžić za Media Servis.

Osim obavještajne odgovornosti, kriva je i politička situacija, točnije vodstvo premijera Benjamina Netanyahua, ističe Bilandžić. Izrael je odgovorio snažno, a napadi ne jenjavaju ni nakon mjesec dana:

"Brutalni izraelski odgovor s elementima odmazde ima nesporan cilj - to je orijentacija Izraela da unište Hamas. Izrael ima snagu i mogućnost za to, ono što ostaje sporno jest - što je to Hamas. To je islamski pokret otpora", nastavlja Bilandžić.

Smatra da Izrael nitko neće zaustaviti na putu izvršenja cilja uništenja Hamasa.

'To je okvir koji se događa u okviru najtežeg konteksta, a to je urbano ratovanje. To nije sukob na bojnom polju, to je sukob na mjestu gdje ljudi žive. Hamas je duboko ukorijenjen u socijalnu strukturu palestinskog naroda i Pojasa Gaze. Neminovno je da je taj odgovor Izraela disproporcionalan', istaknuo je.

Živote je već izgubilo preko 10 tisuća Palestinaca, većinom civila, a govori se i o tisućama ubijene djece.

"Odgovor na agresiju uvijek je brutalniji od same agresije. Nažalost te civilne žrtve u takvom pristupu Izraela će biti još dramatičnije. Izrael će nastaviti s tim pristupom sve do uništenja Hamasa, ostaje samo pitanje kako će shvatiti što je Hamas. Jer oni nisu samo u Pojasu Gaze, ako se radi o široj dimenziji onda je dimenzija uništenja Hamasa nemoguća", pojašnjava Bilandžić.

Dodaje da to najčešće može biti kontraproduktivno i rezultira time da likvidacija jednog pripadnika Hamasa ili terorističkih organizacija empirijski može značiti da negdje do deset puta dođe novih pripadnika u Hamas i postanu teroristi.

Stoga njegove prognoze o trajanju ovog rata nisu optimistične:

'Rar će trajati sigurno, a onog trenutka kada prestane oružana dimenzija taj sukob će se nastaviti. On je vrlo slojevit. Ono što nas nažalost sigurno čeka, nadam se da će ta procjena biti pogrešna - to je ekstenzija nasilja kada prestane ovaj koliko toliko konvencionalni sukob, tek onda bojim se da nas čeka ekstenzija tog sukoba, odnosno nastavak rata drugim sredstvima, a to je terorizam', mišljenja je.

Bliski istok jedna je o presudnih točaka međunarodne sigurnosti, pojašnjava profesor Bilandžić stoga je širenje sukoba vrlo izgledno.

"Ako ostane da je jedini cilj Izraela uništenje Hamasa, to je najbezazlenija opcija, koliko god to brutalno i nepredvidljivo zvučalo. I ostaje onda ekstenzija tog pristupa, a to je pitanje hoće li Izrael, odnosno Zapad krenuti u nešto što je prema izraelskim orijentacijama izvor svih problema - to je Iran i sponzorstvo Irana. To onda samo po sebi znači uključenje drugih aktera i regionalni sukob', smatra Bilandžić.

Stoga ističe da je moguće nekoliko scenarija:

"Prvi je destrukcija Hamasa i okupacija Gaze. Drugi je ekstenzija sukoba na području palestinske samouprave. Treća dimenzija je da se dogode uključenja različitih aktera i posljednja dimenzija koja također ima stupanj izvjesnosti, a to su refleksije tog sukoba i da se na kraju pokaže da mogući vojni uspjeh Izraela znači politički gubitak', napominje Bilandžić.

Iz svih ovih novonastalih sukoba stručnjak za sigurnost ističe kako nisu izvjesni razgovori o palestinskoj državi. 

 "Rizik od terorizma je ozbiljan ovog trenutka na području Europe. U Hrvatskoj je to na razini opće opasnosti, na razini izravnih prijetnji mi smo vrlo nisko rangirani kao meta. Ne postoje racionalni razlozi zbog koji bi Hrvatska bila meta, izuzev njene kontekstualiziranosti i pripadnosti Zapadu', naveo je.

Ipak, Bilandžić za kraj ističe da je put od općih opasnosti do izravnih prijetnji ponekad teško predvidljiv - stoga treba biti oprezan.