Mirko Bilandžić, stručnjak za međunarodnu sigurnost, doktor političkih znanosti i profesor na Filozofskom fakultetu, komentirao je u petak sigurnost Hrvatske u kontekstu Schengena, pada MiG-a, rata u Ukrajini i borbe oko energetike.
'Hrvatska je ušla u taj ekskluzivni klub, prostor slobode i sigurnosti, Hrvatska je ispunila sve standarde i time postaje garant sigurnosti EU-a kao zaštitnik vanjskih granica', rekao je Mirko Bilandžić i dodao da naša zemlja ima sposobnosti za to i bilo koja drugačija odluka bila bi neopravdana i nepravedna.
No, ovime Hrvatska postaje vanjski štit i postije mnogi sigurnosni rizici, ali to je prostor bez kontrole i barijera i u tom smislu omogućuje niz prednosti. 'Najveći izazov za Hrvatsku je tu, ali to se radi u dogovoru s EU-om', kazao je Bilandžić za N1.
vezane vijesti
Komentirajući rušenje MiG-a kod Slatine Bilandžić nije htio spekulirati o uzrocima prije dovršetka istrage.
'Opremanje vojske je važan element i utječe na vojne sposobnosti. Nakon rata Hrvatska je u tranziciji i očigledno u materijalnom smislu postoje problemi. Oni su rezultirali i nizom smrtnih ishoda, nažalost. Strateška je odluka nabavka zrakoplova i jačanje HRZ-a. Ispravnost i funkcionalnost opreme je presudno za vojsku i mislim da je to dugoročno ozbiljan državni potez. Zastrajelost opreme je faktor rizika, naravno.'
Lažne dojave o bombama: “To nije značajan rizik”
Dotaknuo se i nedavnih prijetnji bombama. U vrlo kratkom vremenu diljem Hrvatske bile su čak 93 lažne dojave. No, Bilandžić ističe da se to nikako ne može smatrati terorizmom.
'To ne može destabilizirati državu jer nema klasičnih ugrožavanja. Utječe na atmosferu, strah, država mora odmah reagirati. Ali to sigurno nije terorizam ni tolika prijetnja za državu', dodaje.
Govoreći o sigurnosti u Europi u razgovoru su se dotaknuli i energetske stabilnosti.
'Ovih 10 mjeseci pokazuju da je Rusija strateški izgubila rat, da nije pripojila Ukrajinu Rusiji, nego tek anektirala dio gdje je nestabilna situacija. Jedan od ciljeva rata je slomiti volju protivinika za pružanje otpora, a ovdje je to ukrajinsko društvo. Udaraju na infrastrukturu s ciljem destabilizacije te minimalne društvenosti i funkcioranja da se demoralizira ukrajinsko stanovništvo', rekao je Bilandžić.
Komentirajući sankcije Rusiji istaknuo je da bi mogle imati dugoročne posljedice ako se već kratkoročne još ne vide.
'Sankcije zapada prema Rusiji jedan su od presudnih elemenata koji je pokazao i stav zapada. Sankcije nisu samo ekonomske, radi se o tipu izopćenja Rusije iz poretka. No, analizirajući utjecaj sankcija nema indikatora da će ekonomske sankcije utjecati na političke odluke Rusije, ali će sigurno utjecati na sposobnosti Rusije za vođenje vojnih operacija, utječu na ekonomsku situaciju i posljedično na društvo. Nema dileme da će dugoročno imati još značajnije posljedice.'
