Svake godine stotine tisuća turista posjete sjevernu Norvešku, no u njoj postoji i tajni svijet koji oni nikada ne vide. U skrivenim planinskim šupljinama nalaze se naime borbeni zrakoplovi i nuklearne podmornice, a ona je i zemlja s mnogo bunkera. Na vrhuncu Hladnog rata ta rijetko naseljena planinska država imala je oko tri tisuće podzemnih objekata u kojima su se njezine oružane snage i saveznici mogli sakriti. Datirajući još iz vremena u kojima je bila dio nacističke obrane tijekom Drugoga svjetskog rata, a i ranije, njihovo postojanje bilo je jedva poznato norveškoj javnosti.

U trenutnoj sigurnosnoj atmosferi Norveška ponovno aktivira dvije svoje najpoznatije podzemne strukture iz Hladnog rata. To su hangari zračne postaje Bardufoss i pomorska baza Olavsvern. Zračna postaja otvorena je godinu prije početka Drugoga svjetskog rata, 1938., i koristila ju je njemačka vojska za svoje borbene zrakoplove koji su štitili ogromni bojni brod Tirpitz dok je bio usidren u obližnjem fjordu, piše BBC.

Najbolje rješenje

Nakon rata Kraljevsko norveško ratno zrakoplovstvo koristilo je svoje planinske hangare kako bi zaštitilo borbene zrakoplove od mogućeg sovjetskog napada. Ovi hangari sadržavali su sve što je bilo potrebno za zrakoplove i njihove pilote, poput skladišta goriva i oružja, prostora za održavanje zrakoplovnih sustava i područja za posadu. Oko 40 godina kasnije baza je zatvorena i stavljena u mirovanje.

Izgleda da bi se sada Bardufoss mogao početi opet koristiti. Uloga reaktivirane baze je pomoći u 'izdržljivosti i preživljavanju' norveških aviona F-35 u slučaju ruskog napada. Ruska invazija na Ukrajinu pokazala je svijetu koliko su skupi vojni zrakoplovi ranjivi kada su na zemlji, osobito na napade kamikaza dronova. Tu prijetnju moguće je smanjiti njihovim smještanjem na sigurna mjesta, a planina se postavlja kao jedno od najboljih rješenja.

Godine 2009. norveški parlament odlučio je zatvoriti tajnu bazu Olavsvern, a 2013. godine prodana je privatnim investitorima za sedam milijuna funti. Novi vlasnik dopustio je ruskim brodovima njezino korištenje dok su ruski mediji širili dezinformacije o vlasništvu. Godine 2020. tvrtka WilNor, povezana s norveškom vojskom, kupila je većinski udio i počela obnavljati bazu. Razlog za reaktivaciju je naravno prijetnja Rusije.

'Putinova Rusija nije Sovjetski Savez'

Norveški sigurnosni problemi nisu počeli 2022. ni 2014. godine, kada su Rusi napali Krim, već mnogo ranije.

'Putinova Rusija nije Sovjetski Savez. Ali s norveške sigurnosne točke gledišta, postoje isti problemi. Kako odvratiti Rusiju i, ako dođe do rata, kako se boriti protiv Rusije?' kaže Andreas Østhagen, viši istraživački suradnik u Institutu Fridtjof Nansen.

Norvežani nisu jedini koji reaktiviraju baze iz Hladnog rata. Rusi su također u posljednjim godinama ponovno aktivirali oko 50 njih iz Hladnog rata širom Arktika. Švedska mornarica vratila se pak u svoju podzemnu pomorsku bazu na otoku Muskö, oko 40 kilometara od Stockholma. Ostale zemlje nisu samo reaktivirale bunkere izgrađene prije više desetljeća, već grade nove podzemne strukture. Kina je tako sagradila ogromnu podzemnu podmorničku bazu na otoku Hainan u spornom Južnom kineskom moru. Osim toga, gradi ogroman novi podzemni zapovjedni centar u blizini glavnog grada Pekinga. I Iran je izgradio podzemnu pomorsku bazu u Perzijskom zaljevu te pokazao svoj 'podzemni raketni grad'.

Iako su nuklearni bunkeri duboko ukorijenjeni u psihologiji Hladnog rata, njihovo ponovo aktiviranje zahtijeva velike troškove jer su mnogi objekti uništeni ili prodani te sada imaju drugu svrhu. Čak i kada ostanu u funkciji, sigurnost im može biti ugrožena zbog rada stranih obavještajnih službi, a i mnogi od njih više nisu otporni na nove vrste napada.