'Pretežno sunčano, ujutro u unutrašnjosti mjestimice uz maglu. Vjetar uglavnom slab, na moru popodne umjeren sjeverozapadni, uz obalu i jugozapadni. Jutarnja temperatura većinom između 10 i 15, na Jadranu od 17 do 21 Celzijev stupanj. Najviša dnevna od 27 do 30 Celzijevih stupnjeva.'

Nekoliko je to naizgled prozaičnih rečenica koje u različitim varijacijama svakodnevno čujemo u radijskom eteru dok se ujutro vozimo na posao ili pak do nas dopiru s televizora u večernjim satima.

Tih nekoliko rečenica utjecat će na to kako ćemo se obući, hoćemo li dogovoriti neko druženje, gdje ćemo se sastati s prijateljima, hoćemo li saditi krumpire, razgrnuti mokro rublje vani ili unutra – ukratko, utječu na sve ljudske aktivnosti. No iza tih nekoliko riječi, koje uzimamo zdravo za gotovo, stoje godine napornog rada i ogromne količine ljubavi i strasti prema prirodnim znanostima.

Kako prognostičari mogu predvidjeti kakvo nas vrijeme čeka i kako izgleda taj cijeli proces, provjerili smo u prostorima Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ), državne 'tvornice' vremenskih prognoza, ali i mnogočega drugog.

Odabrali smo četvrtak za razgovor s našim sugovornicima jer je najavljeno smirivanje vremena nakon kišovitog razdoblja, što je prognostičarima trebalo osigurati ipak malo mirniji radni dan, a nama prostor i vrijeme za razgovor s njima. Ispostavilo se da smo dobro procijenili, i oni i mi.

Smjena od 14 sati

U zgradi Kraša na Ravnicama, u kojoj je DHMZ podstanar otkako im je prethodni dom na Griču uništio zagrebački potres, domaćini su nam bili Lovro Kalin, voditelj Službe za vremensku analizu, verifikaciju i prognostički sustav, te meteorolog Izidor Pelajić, koji je taj dan bio glavni dežurni. Ulazimo u lijepo osunčanu prostoriju – na jednom zidu nalazi se šest velikih ekrana koji prikazuju različite meteorološke podatke, a na drugom je hrpa isprintanih sinoptičkih karata za taj i sljedeće dane.

Pelajić, kao glavni dežurni prognostičar, tu je od pet sati ujutro, a udubljen u meteorološke podatke bit će sve do 19 sati. 'Meteorologija se u biti događa već rano ujutro, što neki od nas nisu znali kad smo odabirali studij', našalio se smireni i staloženi šef Kalin, istaknuvši da već u 6 sati ujutro prva prognoza mora biti gotova.

Dan počinje analizom svih dostupnih informacija - radarskih i satelitskih slika te svih podataka mjerenja koji se prikupljaju na postajama u Hrvatskoj i okolici. Trenutačna situacija se onda uspoređuje s onim što je bilo, a osnova svega su, objašnjava nam Kalin, meteorološki modeli – računalne simulacije atmosfere koje izračunavaju sve od temperature i vjetra do oborina, od tekućeg vremena prema narednim danima.

'Sve to treba pogledati i složiti neku sliku', dodaje Kalin. A da biste složili takvu sliku, ubacuje se Pelajić, nakon studija fizike i geofizike, ključne su dvije godine praktičnog učenja sinoptike – sustava obuke za mlade sinoptičare u nastajanju koji dođu raditi u DHMZ.

Podaci se prikupljaju u cijelom svijetu pa se razmjenjuju – svatko ih može uzeti i ubaciti u svoj model i dobiti prognozu, pri čemu se koristi nekoliko modela čiji se izračuni onda uspoređuju kako bi se vidjelo slažu li se. Meteorologija je, stoga, globalizirana, i nema dobre vremenske prognoze bez podataka iz cijelog svijeta.

'Modeli se obično u grubim crtama slažu za sutrašnji i preksutrašnji dan, ali detalji vremena se nerijetko ne slažu. Tu je onda potrebno šire znanje od čisto tehničkog kako bismo doznali zašto se podaci ne slažu. Treba se vratiti na podatke, sastaviti sinoptičku analizu i pokušati odgonetnuti što se to događa, a što taj model nije vidio. I onda taj model možemo 'nadoštukati' iskustvom ili ga potpuno odbaciti ili nekad čak pokvariti', objašnjava Pelajić.

'Moramo se složiti oko prognoze i onda kad se ne slažemo'

Koliko je komplicirano iščitati te modele, ovisi o složenosti situacije. 'Ima dana u kojima dolaziš na posao i odeš odmoran s posla, ima dana kad odradiš pola smjene i najradije bi da te netko dođe zamijeniti jer je dosta naporno', kaže Pelajić.

Timski rad je na ovom poslu izrazito bitan i, kako ističe Pelajić, nitko od njih ne radi jedan posao, nego cijelo vrijeme njih dvoje-troje ili četvero, koliko ih je već u smjeni, zajednički radi. Prognoza je, kažu nam, stvar dogovora i uvijek se očekuje konsenzus svih uključenih prognostičara.

'Ne može postojati situacija da se ne slažemo. Konsenzus mora postojati. U slučaju da se ne slažemo oko toga u kojem smjeru vrijeme ide, pozvat ćemo sve kolege da dođu, pa ćemo doći do nekog zaključka jer se neka odluka mora donijeti', kažu nam sugovornici.

Prekida nas zvonjava tzv. korisničkog telefona, putem kojeg svi građani mogu dobiti informacije o vremenu. 'Male su vam šanse. Vrlo male. Čekajte da provjerim. Da, samo sunce vidim', odgovora Kalin na upit građanina. Kako kaže, na četiri milijuna ljudi nađe se svakakvih upita, pa osim onih koje zanima određena prognoza jer idu lakirati parket, saditi krumpire i slično, ima i onih koji imaju malo kritičnije opaske. 'Sto ljudi, sto ćudi', kaže nam Kalin.

Više od sto različitih prognoza svaki dan

Vrlo važan segment ovog posla je i komunikacija jer se velike količine podataka moraju svesti u nekoliko rečenica, pri čemu svaka riječ ima svoju težinu i čini razliku. Tu je i slanje prognoze na radio u nekoliko navrata dnevno, kao i stalna komunikacija s prognostičarem koji je taj dan na televiziji, informiranje vatrogasaca u različitim segmentima prognoze, civilne zaštite, Hrvatskih autocesta i mnogih drugih organizacija na čije djelovanje vrijeme ima ogroman utjecaj. Dnevno tako izrade čak više od sto prognoza, a one se razlikuju po vremenu za koje vrijede, ali i po vrsti.

Prvo javljanje uživo Pelajić je tog jutra obavio u 6 sati, kad se javio u eter s prvim prognozama za današnji dan. Ujutro se održava dnevni briefing, u kojem sudjeluju i druge službe – biometeorolozi, hidrolozi, agrometeorolozi…

'To je prilika da se nešto raspravi i da se dođe do nekog konsenzusa. Baš kao konzilij ili vizita u bolnici, gdje se iznosi više detalja', kaže Pelajić. I dok su, kako kažu, taj dan konzultacije trajale pet minuta, za meteorološki zahtjevnijih dana znaju trajati i po sat vremena.

Zašto su podaci nekada nepouzdani?

'Za danas, sutra, prekosutra, možete dobiti poprilično pouzdana rješenja iz izračuna, ali nakon ta tri dana ona postaju sve manje pouzdana jer je što dalje idemo sve veći broj rješenja. Zato prognoza i ne može predvidjeti dalje od deset dana jer tu gubimo informaciju što se zbiva', objašnjava nam Kalin. Pelajić ističe da zbog toga nema smisla detaljno predviđati hoće li za sedam dana pasti više ili manje kiše.

'Vidimo sada promjenu vremena u ponedjeljak, ali to nije sigurno jer postoje varijante izračuna koja nam govore drugačije', govori Kalin. Zato će onda u komunikaciji biti oprezniji i reći da je kiša 'moguća'.

'Time se ne izvlačimo, iako nam to često spočitavaju. Volio bih da imamo druge riječi, ali to je ono što moramo reći. Ne znači da će svaki put četvrti dan biti toliko neizvjestan. Nekad će devet dana biti pouzdano. Ljudi nas pitaju koliko pouzdano možete reći za neki određeni dan? Nekad mogu reći, nekad ne mogu reći. Nekad do kraja dana ne znam', ističe Pelajić.

Što se pak tiče dugoročnih prognoza, Kalin objašnjava da se za njih koriste neki drugi fizikalni koncepti, poput zračnih masa i oceana, te je njihova pouzdanost puno manja. 'Pouzdanija je svakako od prevrtanja novčića, ali još uvijek neusporedivo manje pouzdana od ove klasične prognoze za razdoblje do deset dana', ubacuje se Pelajić. Kalin dodaje da u dugoročnoj prognozi možete reći hoće li u nekom tromjesečnom razdoblju biti toplije ili hladnije od prosjeka, ali nećete moći vidjeti što će se događati unutar toga, odnosno kakvo će vrijeme biti baš na neki datum.

'Meteorologija je kompleksna. Zanimljiva je zato što je riječ o nečem što je trivijalno, poput toga hoće li biti sunce ili kiša, ali iza nje je fizika koja je relativno komplicirana', ističe Kalin. 'Sunce na papiru koje ide do grde fizike', nadovezuje se Pelajić, dodajući da je meteorologija donedavno bila i drugi najveći potrošač svjetske računalne moći jer se za sve modele koriste najjača superračunala.

'Ovo je javna služba. Znanstvena zajednica i meteorološke službe održavaju ovaj vrlo velik i robustan sustav da bi išta od ovoga funkcioniralo i da biste vi čuli 'promjenjivo oblačno, povremeno s pljuskovima'', zaključno će Pelajić.