Covid, ebola, salmonela, marburški virus, tuberkuloza i gripa samo su neke od bolesti s kojima se svakodnevno u koštac hvata Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti. U ECDC-u se analiziraju podaci iz svih zemalja EU-a te se na osnovi njih pokušavaju iznaći rješenja i definirati daljnji koraci na razini cijelog EU-a. ECDC je osnovan 2005. godine, no pod svjetla reflektora došao je tek početkom pandemije covida. Ima 350 zaposlenika, mahom znanstvenika, a prošlogodišnji budžet iznosio im je 96 milijuna eura.

'Prije tri i pol godine većina vas za nas vjerojatno nije ni znala. Posljednje tri godine donijele su velike promjene, pa je naša organizacija dobila na vidljivosti. Na početku pandemije covida mnogi su nas kritizirali da ne radimo ono što se očekuje od nas, ali ljudi nisu bili svjesni toga što je zapravo naša uloga. S vremenom su dobili bolji uvid u ono čime se doista bavimo te su shvatili da imamo dosta ograničenja u našem djelovanju', rekla je direktorica ECDC-a Andrea Ammon.

Kako nam kažu iz ECDC-a, na njihovu mail-adresu do pojave pandemije covida rijetko su stizali medijski upiti, da bi jednog dana u ožujku 2020., nakon njezina izbijanja, u jednom danu dobili 70 upita, što ih je iznenadilo. 'Tad smo znali da je ozbiljno', kažu nam.

Države će i dalje imati autonomiju oko mjera

'Nakon što nas je u prvih nekoliko mjeseci pandemija naučila nekoliko lekcija, Europska komisija je u studenom 2020. predložila novi pravni okvir kao temelj Europske zdravstvene unije, u kojoj se države članice zajednički pripremaju i odgovaraju na zdravstvenu krizu', rekla je šefica ECDC-a.

Dodaje da su dva za njih vrlo važna zakona stupila na snagu krajem prosinca prošle godine, čime su dobili novi temeljni regulacijski okvir, ali i novu regulaciju ozbiljnih međunarodnih zdravstvenih prijetnji. 'Ta dva nova zakona odredila su ono što ćemo raditi u sljedećih nekoliko godina', objašnjava Ammon.

Kako kaže, ono što se neće promijeniti i što njima kao organizaciji predstavlja svojevrsno ograničenje jest činjenica da će zemlje članice i dalje imati autonomiju u određivanju mjera koje žele primijeniti. Dakle ECDC će nastaviti djelovati na razini usmjeravanja i preporuka i one neće biti obvezujuće.

Jedna od važnijih stvari koje se mijenjaju nabolje za ovu organizaciju je digitalizacija procesa nadzora, što će uštedjeti vrijeme, ali dati i precizniji i kvalitetniji uvid u dinamiku širenja bolesti u državama članicama. Ova digitalizacija ne odnosi se samo na europski sustav, nego i na pojedinačne nacionalne sustave nadzora bolesti. Pritom nadzor podrazumijeva prikupljanje podataka o oboljelima te njihovu analizu i interpretaciju kako bi se definirale smjernice za sljedeće korake u borbi protiv određene bolesti.

'Moramo osnažiti predviđanje i modeliranje bolesti jer smo shvatili koliko je važno unaprijed znati što možemo očekivati u sljedećih nekoliko mjeseci', rekla je Ammon, dodavši da će odsad ECDC morati jednom u tri godine posjetiti svaku državu članicu EU-a kako bi ustanovili stupanj pripravnosti za svaku bolest i pomogli da se poboljša, a u tu svrhu nudit će se i specijalizirani zdravstveni tečajevi za stručno osoblje. Pored toga, uspostavit će se mreža referentnih laboratorija koju će koordinirati ECDC.

'Radit ćemo na novim supstancijama ljudskog podrijetla, poput krvi, stanica, tkiva i organa, što je za nas poprilično novo područje', dodala je direktorica ECDC-a. U suradnji s Europskom agencijom za lijekove (EMA) upravo su uspostavili platformu za praćenje cijepljenja, pri čemu će ECDC biti zadužen za praćenje učinkovitosti cjepiva, a EMA će nadgledati njegovu sigurnost. 'Shvatili smo da zarazne bolesti nisu problem jedne države pa sada radimo na suradnji s centrima za prevenciju bolesti iz cijelog svijeta kako bismo imali bolji odgovor na pitanja što ćemo s maskama, koga cijepiti, kada cijepiti, što ćemo sa školama i slično', rekla je.

Kraj pandemije nije kraj virusa

Piotr Kramarz, jedan od glavnih znanstvenika u ECDC-u i bivši voditelj javnozdravstvene izvanredne situacije tijekom kriznog razdoblja pandemije, istaknuo je da se u ECDC-u bave bolestima od tuberkuloze i hepatitisa do zaraznih bolesti poput covida i gripe, ali i onih egzotičnih, poput marburškog virusa.

'Sezona gripe još uvijek traje, a ove godine bila je intenzivnija nego prethodnih godina vjerojatno zbog 'rupe' u imunitetu uslijed pandemijskog lockdowna. Na stranici Flu News Europe, na kojoj se može vidjeti tjedna dinamika gripe, vidljivo je da je u nekim zemljama još uvijek srednjeg intenziteta', rekao je. S druge strane, kada je riječ o covidu, rekao je da smo nakon dvije godine izvanredne zdravstvene situacije sada u nešto boljoj poziciji, dodavši da su tijekom tog kriznog razdoblja svi oni praktički živjeli u zgradi ECDC-a, provodeći sate i sate u analizi tijeka virusa. Istaknuo je i da je stopa cijepljenja niža u zemljama istočne Europe, što se nije promijenilo unatoč njihovim naporima i pomoći koju su nudili tim zemljama.

'Od prošle godine ništa se nije promijenilo. 'Kad govorimo o cijepljenju protiv covida, stigli smo da vrhunca prošle godine i otad situacija stagnira. Vidi se zasićenje jer se brojke od prošle godine gotovo nisu promijenile. Ljudi se ne žele cijepiti i to je velik problem', dodao je.

Što se pak tiče proglašenja kraja pandemije, ovaj znanstvenik kaže da prvo treba definirati što podrazumijeva taj termin. 'Virus se i dalje širi. Pred kraj prošle godine morali smo redefinirati naše smjernice za cijepljenje za ovu godinu. Tijekom pripreme tog izvještaja morali smo analizirati kako se virus ponaša. S obzirom na to da je i dalje velik udio pozitivnih testova, unatoč tome što je mali broj testiranja u zemljama, virus se zapravo i dalje širi. Kad bismo testirali veći broj ljudi, vidjeli bismo da se virus širi jednako kao i prije godinu dana. No velik broj ljudi je imun ili zato što su preboljeli i/ili zato što su se cijepili protiv covida, pa imaju lakše simptome. No on je i dalje opasan za starije ljude i one s kroničnim bolestima', objašnjava Kramarz.

'Virus će se i dalje širiti, mutirat će i borba će se nastaviti, tako da ćemo se i dalje morati cijepiti, samo još treba vidjeti koliko često. Ipak, pretpostavljam da će Svjetska zdravstvena organizacija uskoro proglasiti kraj javnozdravstvenog izvanrednog stanja na međunarodnoj razini, ali to ne znači da je to kraj virusa', dodao je.

Dotakao se još jednog velikog javnozdravstvenog problema – antimikrobne rezistencije (AMR), sposobnosti mikroorganizama da razviju otpornost na antimikrobne lijekove koji su se koristili u liječenju. 'Zamislite da svaki dan u Europi padne zrakoplov srednje veličine. Toliko, naime, ljudi svakodnevno ubije AMR', ilustrirao je Kramarz, dodavši da ozbiljnost tog problema, nažalost, još uvijek nije prepoznata u javnosti.

Pritom je u javnozdravstvenom smislu negativan učinak koji AMR ima na ljudsko zdravlje, ali i nacionalne zdravstvene sustave, jednak ukupnom učinku gripe, tuberkuloze i HIV-a/AIDS-a zajedno.