Komentirajući inicijativu mještana Novalje na Pagu, ali i lokalnog SDP-a da se o Zrću odlučuje na referendumu, Veljako Ostojić, ministar turizma, rekao je kako bi bila šteta zatvoriti Zrće no kako o tome zadnju riječ moraju dati upravo mještani
Lokalnu inicijativu SDP-ovaca komentirao je i ministar turizma Veljko Ostojić ustvrdivši kako referendum ne znači apriori zabrana. Smatra kako se mještani moraju o Zrću sami izjasniti. 'Mislim da je to pravi put da se decentralizirano na lokalnoj razini o tome raspravlja', kazao je prije sjednice Vlade ministar no dodao je kako je Zrće postiglo ne samo regionalnu i svjetsku prepoznatljivost. 'Mislim da bi to bilo šteta ali definitivno odluku o tome moraju donijeti žitelji Novalje'.
'Buka, mladi koji pijani i potpuno goli šeću centrom grada, odlazak obiteljskih gostiju i propadanje obiteljskog smještaja koji u sezoni postiže cijenu od tek sedam eura, uz ostalo, su posljedica razvoja Zrća čiji koncept treba hitnu promjenu i oko toga se građani trebaju izjasniti – referendumom, poručeno je to sa skupa znakovitog naziva 'Novalja i Zrće – dva svijeta, jedna budućnost', održanog u Novalji u organizaciji Gradske organizacije SDP-a.
Skupu su prisustvovali i potpredsjednik Sabora Josip Leko, saborski zastupnik SDP-a Šime Lučin te Davor Njirić, savjetnik ministra turizma. Međutim, nije bilo gradonačelnika Ivana Dabe ni predstavnika Turističke zajednice, iako su u novaljskom SDP-u ustvrdili da su ih višekratno pozivali na skup, piše Novi list
Povod održavanju sastanka je činjenica da prijedlog Urbanističkog plana uređenja (UPU) područja Zrća nije prošao na Gradskom vijeću. Naime, prijedlog nije podržala opozicija – SDP i HSS, no i među HDZ-ovim predstavnicima je bio jedan suzdržan vijećnik.
'Želimo to staviti pod kontrolu, preispitati dobre i loše strane te bez politiziranja čuti glas naroda o tome što hoćemo od Zrća. Klubovi počinju razvijati festivalsku ponudu, što znači sve skuplja i sve značajnija imena svjetske glazbene scene. Međutim, to znači jače razglase, veću buku i dolazak festivalske publike koja tu boravi tri do najviše četiri dana, ima nizak budžet, od čega najveći dio odlazi na ulaznice.
Da ne spominjemo učestala neprimjerena devijantna ponašanja, uz što se ugostiteljska ponuda mora prilagoditi tom kebab i hostelskom tipu gostiju koji ne traži ni našu povijest, kulturu, gastronomiju. Iznajmljivači dobivaju mizerne iznose za svoje usluge, a i lokalna zajednica u proračun dobiva od poreza na promet alkoholnim pićima tek oko 600 do 700.000 kuna', rekao je Šuljić te dodao da takav turistički razvoj odbija svakog iole ozbiljnog investitora dok paralelno buja apartmanizacija niske klase.
