Premda ovaj podatak još uvijek nije službeno objavljen, za tportal ga je potvrdio dr. Oliver Vugrek, molekularni biolog iz Instituta Ruđer Bošković, koji je projekt prijavio zajedno s vrsnim virologom Igorom Jurakom s Odjela za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci.

Upravo njih dvojica sa suradnicima koncem travnja objavili su da su uspjeli odrediti sekvencu genoma virusa uzročnika bolesti COVID-19., a taj rezultat omogućuje jasno određivanje izvora zaraze i njezino praćenje širenja širom Hrvatske, omogućava detaljno praćenje evolucije virusa i puteve njegova prijenosa, a što je od iznimnog značaja za razvoj novih lijekova i cjepiva u budućnosti.

Tom prilikom analizirali su 21 uzorak, i to iz vlastitih sredstava, te došli do zaključka da je virus u Hrvatsku stigao iz tri izvorišta: Italije, Austrije i direktno iz Wuhana. Sada ne mogu nastaviti s poslom jer - nemaju novca.

Dr. Vugrek - koji je prošlog tjedna izjavio da 'nemaju znanstvenog utemeljenja izjave o slabljenju virusa', te tako zapravo demantirao ministra zdravstva Vilija Beroša - za tportal je objasnio zašto je bitno nastaviti s analizom i kako je čak i tvrdnja da se još uvijek radi o prvom valu epidemije, u što on osobno vjeruje, zasad također bez znanstvenog utemeljenja.

Analiza jednog uzorka 1500-2000 kn

'Na temelju analiziranih dvadesetak uzoraka uočili smo tri spomenute grane virusa, no na svjetskoj razini danas ih je najmanje desetak. Mi naprosto moramo znati kakav spoj kruži u našoj populaciji: možda se promijenio i mutirao, a možda Hrvatska razvija neki svoj vlastiti soj. Moramo znati iz niza razloga, od praćenja virusa do razvoja i upotrebe prikladnog cjepiva', upozorava Vugrek.

Paralela s običnom gripom ovdje je prikladna: taj virus mutira iz godine u godinu i cjepiva za jedan soj ne djeluju na drugi. S gotovo tri tisuće uzoraka koronavirusa u Hrvatskoj, sada zbilja ima smisla krenuti u ozbiljnu analizu.

U laboratoriju na Institutu 'Ruđer Bošković' Vugrek, Jurak i suradnici dizajnirali su vlastite protokole i platformu za testiranje, odnosno ne ovise o velikoj većini kemikalija iz uvoza, niti o aparaturi, niti im treba bilo što osim novca za pokrivanje osnovnih troškova. U prvom projektu pronašli su ga u zaradi iz preostalih znanstvenih projekata, sada toga više nema.

A cijena analize jednog uzorka ugrubo se kreće između tisuće i pol do dvije tisuće kuna. 'Imamo protokole, osoblje i snažnu aparaturu, pa je trošak niži. Za usporedbu, samo dijagnostički test na prisutnost virusa procjenjuje se na tisuću i pol kuna - dok mi, laički rečeno, nakon toga imamo obaviti još pet koraka', objašnjava Vugrek za tportal.

On je neslužbeno dobio informaciju da projekt prijavljen na natječaj Hrvatske zaklade za znanost - objavljen u ožujku i zaključen u travnju, kada je javnost već bila upoznata s njihovim značajnim otkrićem - doista nije prošao. Čini nam se da smo se više čudili mi kao novinari, nego on sam: očito je to očekivao kada projekt nije ni poslan na međunarodnu recenziju, što znači da ih je hrvatski panel eliminirao već u prvom koraku.

Mutacije virusa u Hrvatskoj i faktore podložnosti stanovništva, odnosno razloge zašto neki ljudi teško obolijevaju dok kod drugih simptoma nema, možda će istraživati netko drugi, a možda neće nitko.

Mjere 'možda previše opuštene'

Vugrek smatra da je otvaranje granica bio logičan i očekivan korak jer je nerealno očekivati da će cijele države živjeti u 'lockdownu', premda smatra da su epidemiološke mjere u ovom trenutku 'možda malo previše opuštene'. On sam svjestan je da se u kontekstu predizborne kampanje u ovom trenutku svaka precizno secira i važe, pa ne ulazi u daljnje komentare dnevnih događanja.

No, kaže, vjeruje da svaki građanin mora preuzeti na sebe dio odgovornosti oko ponašanja u javnosti, a posebno oko izlaganja opasnosti starijih građana i ugroženih skupina.

'Ne idem na veća okupljanja, nosim masku u zatvorenim prostorima i vodim računa o fizičkim kontaktima. To je zasad dovoljno', kazao nam je dr. Vugrek.