Zbog uvođenja mjera ograničavanja putovanja u travnju je ostvaren dosad nezabilježen pad u dolasku turista, i to za 99,8 posto, i pad noćenja za 98,9 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine. U mjesecu potpune izolacije evidentirano je tek 2241 dolazak turista i 34.063 noćenja.

Inače, prema podacima eVisitora, u prvih šest mjeseci u Hrvatsku je došlo 1,6 milijuna turista te su ostvarili 7,6 milijuna noćenja, što je oko 30 posto od lanjskog rezultata za isto vrijeme.

Teške posljedice pandemija je nanijela prijevozu i to osobito onom putničkom. U prvom tromjesečju 2020. prevezeno je gotovo 16,5 milijuna putnika, što je u usporedbi s prvim tromjesečjem 2019. pad za 14 posto.

Pad je zabilježen u svim vrstama prijevoza. U cestovnom linijskom prijevozu putnika autobusima ostvaren je pad za 17 posto, dok se željeznicom, prema privremenim podacima, prevezlo 7,1 posto manje putnika. Hrvatski brodari u pomorskom i obalnom prijevozu u prvom tromjesečju 2020. ostvarili su pad za 11,9 posto.

Ipak, najveći pad u prva tri mjeseca 2020. ostvaren je u vrsti prijevoza kojim se održavaju veze s udaljenijim krajevima. Naime hrvatski zračni prijevoznici ostvarili su pad za 21,3 posto. Pritom je unutarnji zračni prijevoz ostvario pad od 25,7 posto, dok je međunarodni prijevoz ostvario pad od 19,8 posto.

U travnju je nastupila gotovo potpuna obustava putničkog prometa te je broj putnika u zračnom prijevozu smanjen za 99,4 posto, a u pomorskom za 91,1 posto.

Rekordan pad industrijske proizvodnje

Industrijska proizvodnja potonula je 12,4 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, što je njezin najveći pad od recesijske 2009. godine. Pad industrije prisutan je već sedam mjeseci, a pandemija je samo ubrzala trend. Tako je u posljednja dva mjeseca zabilježen dvoznamenkasti pad – u travnju 11 posto, a u svibnju 12,4 posto. To je najviše od lipnja 2009. godine, kada je industrijska proizvodnja potonula 13,3 posto.

Što se tiče prometa industrije, on je u travnju u usporedbi s ožujkom pao za 19,9 posto. Najveći pad prometa od 33 posto bilježe trajni proizvodi za široku potrošnju, i to najvećim dijelom u odjeljku proizvodnje namještaja.

Netrajni proizvodi za široku potrošnju pali su za 19,8 posto, na što je najviše utjecao pad prometa u proizvodnji prehrambenih proizvoda, pića, duhanskih proizvoda, odjeće, proizvoda od kože i srodnih proizvoda te osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka.

Izvoz u Italiju potonuo 21 posto

Među državama članicama Europske unije u koje je Republika Hrvatska izvozila najviše roba, u prva tri mjeseca 2020. ostvaren je pad izvoza, i to u Njemačku 8,6 posto, a u Italiju čak 21 posto, dok je pad izvoza u Sloveniju, u odnosu na isto razdoblje 2019., iznosio 4,3 posto.

Porast izvoza u promatranom razdoblju ostvaren je samo u Luksemburg (izvoz broda) i Mađarsku (nafta i ulja).

Pad izvoza u spomenutom razdoblju ostvaren je i među najvažnijim trgovinskim partnerima izvan Europske unije te je u Srbiju iznosio 5,7 posto, dok je u Bosnu i Hercegovinu iznosio 9,8 posto.

Dramatičan pad potrošnje

Širenje pandemije dovelo je i do dramatičnog pada potrošnje. U travnju je promet u trgovini na malo potonuo gotovo 20 posto, a najveći pad (39,4 posto) zabilježen je u trgovini motornim gorivima (zbog manje potrošnje, ali i velikog pada cijena motornih benzina).

U svibnju je došlo do stanovitog oporavka, ali u odnosu na isti mjesec prošle godine potrošnja je i dalje znatno slabija, i to za 7,8 posto.

U tom mjesecu promet od trgovine neprehrambenim proizvodima pao je za 3,4 posto na godišnjoj razini, dok je promet od trgovine na malo hranom, pićem i duhanskim proizvodima pao za 4,9 posto.

Pandemija je dovela i do deflacije. U svibnju su cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju na godišnjoj razini pale u prosjeku za 0,6 posto.

Najveći pad cijena u prosjeku za 10,2 posto ostvaren je u segmentu prijevoza zbog pada cijena goriva i maziva za osobna prijevozna sredstva, za 20,9 posto, te u skupini 'stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva', za 1,9 posto.

U prvih pet mjeseci ove godine promet u trgovini na malo realno je pao za 6,7 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Zaustavljeni su pozitivni trendovi u građevinskom sektoru. Nakon što je u u prvom tromjesečju vrijednost radova porasla za 12,4 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, u travnju je obujam građevinskih radova na godišnjoj razini potonuo 4,7 posto.

Broj zaposlenih u ugostiteljstvu i turizmu pao za gotovo četvrtinu

Unatoč mjerama Vlade za očuvanje radnih mjesta, pandemija se negativno odrazila i na tržište rada.

Krajem svibnja u Hrvatskoj je bilo 1,506 milijuna zaposlenih, što je na mjesečnoj razini smanjenje za 1,4 posto, a na godišnjoj za 3,3 posto, dok je stopa registrirane nezaposlenosti porasla za 0,1 postotni bod, na 9,5 posto.

Po tim je podacima krajem svibnja u Hrvatskoj bilo ukupno 1,506.962 zaposlenih, što je u odnosu na travanj smanjenje za 20.732 osobe ili za 1,4 posto.

Pandemija koronavirusa ponajveći utjecaj ima na turizam i ugostiteljstvo, djelatnost koja inače ponajviše pridonosi sezonskom zapošljavanju u proljeće i ljeto.

Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane krajem svibnja ove godine zapošljavala je 63.039 osoba, što je u odnosu na travanj pad za 8,6 posto. Na godišnjoj je razini pak broj zaposlenih u toj djelatnosti u pravnim osobama pao za gotovo četvrtinu, odnosno za 24,1 posto.

Osjetno je porasla i nezaposlenost. Krajem svibnja u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje bile su registrirane 157.839 nezaposlene osobe, što je čak 35,5 posto više nego u isto vrijeme prošle godine.

Zaustavljen rast plaća

Pod utjecajem koronakrize zaustavljen je i rast plaća. Tako je u travnju prosječna mjesečna isplaćena neto plaća iznosila 6622 kune, što je nominalno niže za 1,4 posto, a realno za 1,2 posto u odnosu na ožujak. Na godišnjoj razini, prema travnju 2019., prosječna je bruto plaća bila realno viša za 0,4 posto.

Snažniju korekciju plaća spriječio je Vladin paket mjera za pomoć gospodarstvu. Među ostalim, taj paket sadržava mjeru potpore za očuvanje radnih mjesta, a koja je za travanj iznosila 4000 kuna neto.

Po podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), u svibnju su isplaćene potpore za očuvanje radnih mjesta za mjesec travanj, kojima je obuhvaćeno 550.910 radnika kod 95.484 poslodavca.

U drugom tromjesečju očekivani pad BDP-a između 15 i 25 posto

Objavljeni podaci o kretanju BDP-a u prvom tromjesečju ukazuju na usporavanje gospodarstva, a svi pokazatelji iz drugog tromjesečja upućuju na duboku recesiju.

U nedavno provedenoj anketi Hine šest analitičara navelo je da bi u drugom tromjesečju BDP mogao pasti između 15 i 25 posto na godišnjoj razini.

To bi bilo znatno više od 8,8 posto, dosad najvećeg pada BDP-a, zabilježenog u prvom tromjesečju 2009. godine, na početku financijske krize.