Raspirujući iskru koju je na 30-godišnji sukob oko Falklanda bacila argentinska predsjednica Cristina Fernandez, britanski premijer David Cameron priprijetio je da je njegova zemlja, koja raspolaže jednim od pet najvećih obrambenih proračuna na svijetu, spremna boriti se za očuvanje uprave nad tim arhipelagom.

Čemu takav neposlovično oštar istup oko otočja u Južnom Atlantiku s nekih 3.000 žitelja pod skutima britanske kraljice?

Netom obznanjeni dokumenti s oznakom tajnosti svjedoče da je argentinska invazija na Falklande 1982. zapanjila tadašnju premijerku Margaret Thatcher.

'Nikad, baš nikad nisam pomislila da bi Argentina mogla izravno napasti Falklande. Bilo je to toliko glupo da je bilo teško i zamisliti', rekla je Thatcher četiri mjeseca nakon 10-tjednog sukoba u kojemu je poginulo gotovo tisuću ljudi.

Pred britanskom javnošću, zatečenom slikom zatečene Željezne Lady, Cameron je prigodno odrješit i sugerira Cristini Fernandez: bit će krvi.

Pucanje po šavovima

Dok britanski premijer pokazuje mišiće, argentinska predsjednica krši ruke nad rastućom krizom u domovini, gdje je 'neslužbena' inflacija krajem 2012. dosegnula 25 posto. Ulicama nekoć jedne od najbogatijih država svijeta, donedavno južnoameričkog gospodarskog čuda, odjekuje lupanje u lonce - državu je uoči Božića potresao val prosvjeda, ali i masovnih pljački supermarketa, koji se uspoređuje s onim u doba velike argentinske krize 2001. godine. Pustošenje polica s hranom rezultiralo je s nekoliko smrtnih slučajeva i stotinama uhapšenih.

U međuvremenu, predsjednica se nosi i s odlukom suda u New Yorku, prema kojoj Argentina mora isplatiti dug od 1,3 milijarde dolara hedge fondovima koji su odbili sudjelovati u programu otpisa dugova nakon bankrota države 2001. U strahu od zapljene argentinske imovine, Fernandez je na svoju posljednju turneju Azijom otputovala iznajmljenim, umjesto predsjedničkim avionom.

Iako je sudska odluka privremeno zamrznuta jer je Argentina podnijela žalbu, već se spekulira o njezinim nesagledivim posljedicama po upravljanje dužničkim krizama u budućnosti, kao i preslagivanjima uloga onih koji iz akutnog stanja mogu izvući i poneku korist.

Predsjednica Fernandez priznala je još proljetos, istodobno s pojačanjem pritiska na Veliku Britaniju oko Falklanda, da Argentina zapada u probleme - prvenstveno zbog međunarodne krize.

'Imamo problem zbog pritiska iz svijeta. Naš aktualni fokus su investicije, koje su ključne za preživljavanje nadolazeće situacije', rekla je Fernandez.

Investicije su nužne i za eksploataciju neiskorištenih rezervi nafte u Argentini, koja je upravo zbog nedovoljnog ulaganja u proizvodnju za domaće potrebe 2012. nacionalizirala naftnu kompaniju YPF i svela vlasnički udio španjolske tvrtke Repsol sa 57,4 na 6,5 posto. Španjolska i EU osudile su nacionalizaciju, a kritičari su upozoravali na negativne posljedice po strane investicije u Argentini.

Predsjednica Fernandez, koju su obožavatelji tada nazvali novom Evom Peron, tumačila je da je nacionalizacija neophodna kako bi se nakon skoka cijene nafte na međunarodnom tržištu smanjili troškovi energenata. YPF je bio na udaru vlade zbog izvlačenja novca iz Argentine, a nakon najave nacionalizacije, cijena dionica te tvrtke na Wall Streetu pala je za 18 posto. U sedam godina uoči nacionalizacije YPF-a, eksploatacija nafte u Argentini pala je za 20 posto, pa je država 2010. počela uvoziti energente, što je u 2011. izbrisalo trgovinski suficit.

Koliko su teški Falklandi?

Prema dosad objavljenim izvješćima, u gospodarskoj zoni Falklanda leže podmorske rezerve od oko 8,3 milijarde barela nafte, no o stvarnim količinama još uvijek se dosta spekulira. Prema nekim procjenama, rezerve oko Falklanda sadrže i do nevjerojatnih 60 milijardi barela nafte, što bi značilo da je riječ o jednom od najbogatijih svjetskih nalazišta nafte.

Kao i na same Falklande, Argentina polaže pravo na tamošnju naftu. Istraživanja britanske tvrtke Rockhopper Exploration iz 2010. potvrdila su postojanje naftnih rezervi, što je privuklo hedge fondove i druge investitore, unatoč upozorenjima Argentine da se istraživanja prekinu. Argentina se, dakako, protivi britanskom istraživanju izvora nafte oko arhipelaga, što je intenzivirano otkad se država iz kategorije izvoznika preselila u klub pretežitih uvoznika ugljikovodika.
 
Rockhopper i Borders & Southern Petroleum nadaju se da će dobiti novi kapital za daljnja istraživanja koja licenciraju falklandske vlasti, no pokušaji da se privuku ulagači osujećeni su zbog političkog sukoba, ali i financijske krize. Problem su veliki troškovi vađenja nafte iz dubokih voda ledenog južnog Atlantika, odnedavno pod potpunim nadzorom britanske vojske.

Dolijevanje 'nafte na vatru'

Neki naftni divovi, poput British Petroleuma, navodno ne žele ugroziti svoje interese u Argentini. Drugi su, poput Exxon Mobila i Dutch Shella - potonji je 90-ih godina s polovičnim uspjehom već 'kopao' na sjeveru otoka, ali se povukao s dramatičnim padom cijene nafte - u dilemi jer bi njihov angažman oko Falklanda vjerojatno dodatno pogoršao spor.

Na najavljenom referendumu u ožujku o samoodređenju očekuje se premoćna podrška upravi britanske krune. Predsjednici Fernandez ne ostaje još mnogo vremena za prikupljanje političkih poena u borbi koju mnogi, zbog kolonijalističke prošlosti Ujedinjenog Kraljevstva, smatraju pravednom. Cameron se ne da smesti: Argentinu optužuje za kolonijalističke težnje koje ne uzimaju u obzir prava falklandskog stanovništva - oko 70 posto žitelja vuče britansko porijeklo. Argentinske vlasti pak tvrde da je njihov suverenitet nad Malvinima (Falklandski otoci britanski je naziv za arhipelag) narušen 1833, kada su Britanci okupirali otočje i protjerali autohtono argentinsko stanovništvo.

Britanske snage na Falklandima modernizirane su i ojačane, s novim vojnim uzletištem spremnim za teške transportne zrakoplove, eskadrilom bombardera Typhoon i krstarećom nuklearnom podmornicom. Za razliku od britanske, argentinska vojska danas je praktički još slabija od one koja je sudjelovala u ratu prije 30 godina, pa bilo kakav novi pokušaj nasilnog preuzimanja Falklanda graniči sa znanstvenom fantastikom.