Jedini Srbin koji se za sada vratio s oslobađajućom presudom Haškog suda tužio je Srbiju za naknadu nematerijalne štete od  gotovo četiri milijuna kuna (50 milijuna dinara) zbog boravka u pritvoru u Beogradu i u Den Haagu - ukupno četiri godine, šest mjeseci i šest dana.

Država Srbija smatra da nije odgovorna za štetu koju je Radić eventualno pretrpio boravkom u pritvoru u Den Haagu.

Republičko javno pravobraniteljstvo, koje će zastupati državu u ovom sporu, u svom odgovoru na Radićevu tužbu u cjelini je osporilo njegov zahtjev i zatraženu novčanu naknadu.

Radić za pretrpljenu fizičku bol traži odštetu od 633.000 kuna, a isto toliko traži i za pretrpljeni strah. Gotovo milijun kuna zahtijeva za duševne boli uslijed povrede časti i ugleda, a isti iznos traži i zbog navodno smanjene sposobnosti za rad. Za povredu slobode i prava traži 790.000 kuna.

Srbijansko ministarstvo pravosuđa ranije je odbacilo Radićev odštetni zahtjev kao neosnovan, a Haški sud ne priznaje odštetno pravo oslobođenima od optužbe za ratne zločine.

'Srbija ne može biti odgovorna za naknadu štete, jer imenovanom nije određen pritvor u vezi s kaznenim postupkom vođenim pred domaćim sudom', navedeno je u odluci ministarstva pravosuđa. Radić je pokrenuo spor pred Prvim općinskim sudom u Beogradu.

Umirovljenom generalu Mili Mrkšiću, koji je 1991. zapovijedao snagama JNA u napadu na Vukovar, i njemu podređenim oficirima sigurnosti Veselinu Šljivančaninu i Miroslavu Radiću, pred ICTY-jem se sudilo zbog pokolja najmanje 264 hrvatska ranjenika i civila iz vukovarske bolnice, strijeljanja na Ovčari 20. studenoga 1991.

Mrkšić je osuđen na 20 godina zatvora, Šljivačanin na pet godina zatvora, dok je Radić oslobođen krivnje.