Drugim riječima: niti će ići u zatvor po pravomoćnoj presudi zbog isisavanja novca iz Dinama i utaje poreza, niti će se protiv njih moći aktivirati pritvor u drugom korupcijskom predmetu, gdje im se sudi u odsutnosti. U ova dva djela kriminal je procijenjen na najmanje 300 milijuna kuna.

Mogli bi odgovarati samo u slučaju kojega je zapravo pokrenuo sam Zdravko Mamić, kada je u javnosti tvrdio da je podmićivao osječke suce i svoju izjavu na USB sticku dostavio Državnom odvjetništvu, nakon čega je pokrenuta istraga.

Pravna pitanja iz ovog sklopa definirana su Zakonom o međunarodnoj pravnoj pomoći u kaznenim stvarima, a u njegovom 40. članku stoji: 'Ako tražena osoba bude izručena, kazneno će se progoniti odnosno prema njoj će se moći izvršiti sankcija samo za kazneno djelo za koje je izručenje odobreno, osim ako se toga prava odrekla, a država koja izručuje nije postavila takav uvjet'.

Dakle, postoji realna mogućnost da Mamići odgovaraju samo za ono kazneno djelo za koje su de facto sami poželjeli odgovarati.

No samo izručenje još uvijek je na dugom štapu: 12. kolovoza održat će se ekstradikcijsko ročište na kojemu će sud izjasniti postoje li pretpostavke za izručenje na osnovi zahtjeva hrvatskog Ministarstva pravosuđa, a ta odluka bit će nepravomoćna - i Mamići i Republika Hrvatska moći će se žaliti drugostupanjskom vijeću Suda BiH. Kad i taj dio procedure završi, tek slijedi ključni korak: ako sudovi eventualno utvrde da i postoje pretpostavke za udovoljavanje hrvatskom zahtjevu, konačnu odluku svejedno donosi ministar pravosuđa Bosne i Hercegovine.

U prethodna dva pokušaja procedura nije ni došla do tog stadija.

Kada je Hrvatska prvi put od Bosne i Hercegovine zatražila Zdravka Mamića, osuđenog na šest i pol godina zatvora, to je odbijeno jer je Mamić nešto ranije dobio bosanskohercegovačko državljanstvo koje ga je zaštitilo, a bijegom u pravom trenutku pridružio mu se i brat Zoran, kojega u jednoj od dvije domovine čekaju četiri godine i osam mjeseci zatvora. Njih dvojica poželjeli su kazne odslužiti u zatvorima u Bosni i Hercegovini, no hrvatski sudovi odbili su dati dopuštenje.

Kada se u sklopu druge korupcijske afere Hrvatska pozvala na Ugovor o izručivanju vlastitih državljana iz 2014. godine i zatražila da se Mamiće pošalje u pritvor, sudovi u susjednoj državi zaključili su da u njihovom pravnom sustavu nema kaznenog djela za koje se Mamiće tereti, a koje se naziva 'zloporaba povjerenja u gospodarskom poslovanju'. Također, procijenili su da su kaznena djela počinjena prije sklapanja ugovora 2014. godine, pa izručenje ni po toj osnovi nije bilo moguće.

Sada, kad je riječ o navodnom podmićivanju osječkih sudaca, situacija je znatno čišća: ovo kazneno djelo postoji u zakonima Bosne i Hercegovine, a i počinjeno je nakon 2014. godine.

Tportal je kontaktirao više pravnih stručnjaka na ovu temu, između ostalog jednog bliskog tužiteljima i drugoga bliskog obrani osječkih sudaca. Oba se slažu da pred Mamićima stoji zanimljiva opcija da samostalno odaberu kazneno djelo za koje bi eventualno mogli biti izručeni Hrvatskoj, odnosno da se u dva teška korupcijska predmetima izvuku nekažnjeno, barem zasad. Teoretski, u tome nema ništa sporno.

'Radi se o načelu specijaliteta koje se primjenjuje kod izručenja svih vrsta, a koje definira da osoba odgovara samo za ono djelo za koje je izručena. Nikakva druga suđenja, pritvori ili izdržavanja kazni ne dolaze u obzir', kaže za tportal jedan ugledni hrvatski odvjetnik. On ne smatra da se radi o manevru Zdravka Mamića i vjeruje da on ipak nije sklon izručenju čak ni u ovom slučaju - nego, dapače, da nije računao na razvoj događaja po kojemu će postati osumnjičenik i optuženik za davanje mita.

Drugi sugovornik tportala manje je uvjeren u to: on smatra da bi se moglo pokazati da je najnoviji zahtjev za izručenje taktička greška Hrvatske, ako doista želi da Mamići odgovaraju za višegodišnji teški kriminal.

'Podmićivanje sudaca ozbiljno je kazneno djelo, ali predviđena kazna zatvora od jedne do osam godina mala je kazna za sve ono za što su osuđeni ili im se još uvijek tek stavlja na teret. Ta kaznena djela masovne korupcije na visokom nivou društveno su pogubna, a bilo bi još pogubnije da se unatoč presudama Mamići pojave u Hrvatskoj i dobiju formalni status nedodirljivih', kaže ovaj pravni stručnjak.