Novo izvješće Europske komisije o vladavini prava nije pohvalno za naše pravosuđe. Apostrofira se među ostalim problem imenovanja predsjednika Vrhovnog suda i u tom kontekstu omalovažavanje sudaca, zatim općenito loša percepcija sudstva, dugotrajnost postupaka, veliki broj neriješenih predmeta.

Do kada će to biti tako? 'Mi imamo neke pokazatelje, a i Europska komisija ih je uočila da ide na bolje, međutim, to još uvijek nije zadovoljavajuće. Najveći je problem dugotrajnost postupaka. Znamo što tu treba napraviti', kazao je Marin Mrčela u središnjem Dnevniku HTV-a.

Što se tiče dugotrajnosti postupaka, istaknuto je da odvjetnici odugovlače postupke, a problem je i u resursima.

'Zakonska regulativa, svaki postupak mora biti proveden na određeni način. Postoje predmeti koji su opširni i složeni, njih treba riješiti. Postoji i nešto što se zove 'obijesno parničenje', a to je da se generiraju postupci koji nisu potrebni, dodaje Mrčela, ističući da se radi o radnim sporovima koje u velikoj mjeri generira država zato što ne žele postupiti po odluci Vrhovnog suda RH i isplatiti 6% plaća zaposlenicima. Takvih predmeta ne bi trebalo biti jer se zna da tih 6% mora biti isplaćeno, dodaje.

Mrčela kaže da nisu svi suci savršeni i da treba raditi na poboljšanju.

Što se tiče utjecaja politike i raznih ekonomskih skupina na sudstvo, Mrčela kaže da je teško da toga ima.

'Gotovo 70% ljudi misle da politika i političari te ekonomske skupine utječu na suce. Ja nemam podataka, pokazatelja, da bilo koji političar te bilo koja ekonomska grupa utječe na konkretne predmete. Govori se o tzv. političkim predmetima. Volio bih da se pokaže jedan sudski predmet u kojem je odluka donesena pod utjecajem politike ili ekonomskih interesnih grup', kazao je Mrčela.

Branko Nađvinski je razgovarajući s Mrčelom naveo primjer osječkih sudaca, a koje je Zdravko Mamić optužio za tešku korupciju.

'Korupcija postoji u svim dijelovima društva. I u bolnicama, i u javnoj upravi, vjerojatno u medijima. Tako postoji u sudbenoj vlasti. Nikome nije u većem interesu da se taj problem riješi nego sucima', smatra vršitelj dužnosti predsjednika Vrhovnog suda.

Poručio je i sljedeće.

'Ako je netko naumio primiti novac na protupravan način, niti jedan kontrolni mehanizam ga neće spriječiti', dodaje ističući da je potrebno Državnom sudbenom vijeću dovoljno resursa za sigurnosnu provjeru sudaca.

Što se tiče situacije da trenutno nemamo predsjednika Vrhovnog suda, a što se nikada nije dogodilo u povijesti, Mrčela kaže da je to nova situacija za Hrvatsku.

Treći javni poziv za prijavu kandidata za predsjednika Vrhovnog suda otvoren je do 6. kolovoza. No pitanje je interesa za tu poziciju.

'Ozračje je takvo da je bilo podcjenjivanja sudaca Vrhovnog suda, ali oni su po znanju i moralnim kvalitetama zaslužili tamo sjediti. Ako je takvo ozračje da se suci podcjenjuju, teško je natjerati ljude da se jave i stave u žrvanj ozračja koji nije pristojan', naveo je Mrčela.

Govoreći o tome čime će se baviti dok je vršitelj dužnosti predsjednika Vrhovnog suda, Mrčela ističe sljedeće.

+Mislim se baviti poslovima sudske uprave i u poslovima nadzora obavljanja zadaća svih sudaca. Tu želim i veću transparentnost i otvorenost prema medijima, bit će još nekih stvari. Danas mi je prvi dan. Ne tražim 100 dana, ali desetak, 15 dana', zaključio je.